Ideja da Bosna i Hercegovina i druge države zapadnog Balkana dobiju mogućnost ulaska u Schengenski prostor prije punopravnog članstva u Evropskoj uniji ponovo je otvorena kao mogući model ubrzane evropske integracije regiona, piše portal 6yka.com.
Prijedlog je iznio Kristof Bender, zamjenik predsjednika i viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI), zagovarajući mogućnost da Evropska unija državama zapadnog Balkana ponudi jasan put prema Schengenu kao međukorak na njihovom putu prema članstvu u EU.
Takav model ne bi bio potpuno bez presedana. Schengenski prostor nije ograničen isključivo na članice Evropske unije. Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn dio su Schengena iako nisu članice EU.
To, međutim, ne znači da je BiH pred ulaskom u Schengen. Za sada nema odluke Evropske unije da državama zapadnog Balkana ponudi takav status niti je to dio sadašnjeg pristupnog procesa BiH. Riječ je o prijedlogu kojim se otvara pitanje može li se državama kandidatima ponuditi jedna od najvidljivijih koristi evropskih integracija mnogo prije formalnog članstva.
Za građane BiH najvažnija posljedica takvog scenarija odnosila bi se na granicu s Hrvatskom.
Hrvatska je od početka 2023. dio Schengenskog prostora, dok BiH nije. Granica dvije države zbog toga predstavlja vanjsku granicu Schengena. Putnici iz BiH koji ulaze u Hrvatsku prolaze kontrolu pri ulasku u Schengenski prostor.
Ako bi BiH jednog dana postala dio Schengena, ta bi se situacija iz temelja promijenila. Granica BiH i Hrvatske postala bi unutrašnja schengenska granica, što bi u uobičajenom režimu značilo prestanak sistematskih kontrola osoba prilikom njenog prelaska.
Putovanje iz Sarajeva, Bihaća, Banje Luke ili Mostara prema Zagrebu, Splitu, Rijeci ili dalje prema drugim državama Schengena tada više ne bi podrazumijevalo klasičnu kontrolu putnika kakva danas postoji na hrvatsko-bosanskohercegovačkoj granici.
Posebno bi to bilo značajno tokom ljetne turističke sezone, praznika i vikenda, kada se na pojedinim graničnim prelazima stvaraju duge kolone.
Granica, ipak, ne bi nestala.
Schengen ne ukida državne granice niti znači da države prestaju imati vlastite zakone, policiju i druge institucije. Suština sistema je u tome da se na unutrašnjim granicama država koje ga primjenjuju u pravilu ne provode redovne kontrole osoba.
Države Schengena također mogu, pod propisanim uslovima, privremeno vratiti kontrole na svojim unutrašnjim granicama.
Još važnije, ulazak u Schengen ne znači automatski ukidanje carinske granice. Schengenski prostor i carinska unija EU nisu ista stvar.
Ako bi BiH postala dio Schengena, a istovremeno ostala izvan Evropske unije i njene carinske unije, ukidanje kontrole putnika ne bi samo po sebi značilo i nestanak carinskih procedura za robu. Upravo bi konkretan sporazum BiH i EU morao definirati kako bi takav režim izgledao.
Najvidljiviju korist građani bi imali u svakodnevnom kretanju. To se posebno odnosi na ljude koji žive u pograničnim područjima, putuju na posao, studiraju, imaju porodicu s druge strane granice ili često poslovno putuju između BiH i Hrvatske.
BiH već ima bezvizni režim sa Schengenskim prostorom. Građani s biometrijskim pasošima od 2010. mogu bez vize putovati u zemlje Schengena za kratkotrajne boravke.
Ali bezvizni režim i članstvo u Schengenu dvije su potpuno različite stvari.
Građanin BiH danas može bez vize ući u Hrvatsku, ali i dalje prelazi vanjsku granicu Schengena i podliježe graničnoj kontroli. U slučaju da BiH postane dio Schengena, upravo bi status te granice bio jedna od najvećih promjena.
Članstvo u Schengenu također ne bi značilo članstvo BiH u Evropskoj uniji. Schengenska pravila prvenstveno uređuju kretanje preko unutrašnjih granica, zaštitu vanjskih granica, viznu politiku, policijsku saradnju i korištenje zajedničkih informacionih sistema.
Članstvo u EU mnogo je šire i uključuje jedinstveno tržište, evropske institucije, zajedničke politike i cjelokupnu pravnu stečevinu Unije.
Zato bi eventualni model „Schengen prije EU“ predstavljao poseban oblik postepene integracije, a ne alternativu članstvu u Evropskoj uniji.
Za BiH bi, pritom, put do Schengena bio veoma zahtjevan. Država bi morala biti sposobna primjenjivati schengenska pravila, efikasno kontrolirati svoje vanjske granice, uskladiti viznu politiku, učestvovati u policijskoj i sigurnosnoj saradnji, koristiti odgovarajuće evropske informacione sisteme i osigurati zaštitu podataka i vladavinu prava.
Upravo je vizna politika jedno od područja u kojima EU od BiH i dalje zahtijeva dodatno usklađivanje. Dokumenti EU iz 2026. navode potrebu daljnjeg približavanja vizne politike BiH evropskoj, kao i jačanja kapaciteta Granične policije i provođenja sporazuma s Frontexom.
BiH je posljednjih godina napravila nekoliko koraka upravo u oblastima koje bi bile važne za eventualno približavanje Schengenu. Evropska komisija je zabilježila usvajanje zakona o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli, potpisivanje sporazuma s Frontexom te usvajanje strategije i akcionog plana integriranog upravljanja granicom.
Sporazum BiH i Evropske unije o Frontexu potpisan je 11. juna 2025. godine i omogućio je zajedničke operacije i raspoređivanje pripadnika Frontexa duž granica BiH.
Ta saradnja je u međuvremenu značajno proširena. Krajem oktobra 2025. pokrenuta je puna operacija Frontexa u BiH, sa više od 100 evropskih službenika, a Ministarstvo sigurnosti BiH u martu 2026. navelo je da je u zemlji raspoređeno 126 pripadnika Frontexa.
Sve to, ipak, nije isto što i priprema za članstvo u Schengenu. Postojeća saradnja prije svega je dio evropske politike upravljanja migracijama, zaštite granica i približavanja BiH standardima EU.
Zbog toga je ideju o „Schengenu prije EU“ potrebno odvojiti od onoga što je već dogovoreno. BiH danas nema poziv za pristupanje Schengenu niti postoji utvrđen datum ili procedura prema kojoj bi se to trebalo dogoditi.
Ako bi EU prihvatila takav model za zapadni Balkan, tek bi tada trebalo utvrditi kriterije, način njihovog ocjenjivanja i političku proceduru za prijem država kandidata.
Za BiH bi najvažnije pitanje tada bilo šta se događa s njenim granicama. Ulaskom zemlje u Schengen granica s Hrvatskom više ne bi bila vanjska schengenska granica. Istovremeno bi granice BiH prema državama koje bi ostale izvan Schengena postale dio sistema zaštite vanjske granice tog prostora.
Time bi BiH preuzela znatno veću odgovornost za kontrolu kretanja ljudi prema Schengenskom prostoru.
Za običnog putnika promjena bi, međutim, bila mnogo jednostavnija i vidljivija: umjesto dolaska na granicu s Hrvatskom, čekanja u koloni i redovne kontrole putnih dokumenata, putovanje bi u normalnom schengenskom režimu moglo biti nastavljeno bez sistematske kontrole osoba.
Upravo zato ideja o Schengenu prije članstva u EU za BiH nije samo apstraktna rasprava o evropskim integracijama. Ako bi ikada postala zvanična politika Evropske unije, njen najvidljiviji efekat građani BiH osjetili bi tamo gdje evropske granice danas osjećaju najdirektnije – na putu prema Hrvatskoj.
