Broj Bosanaca i Hercegovaca u Sjedinjenim Američkim Državama znatno je veći nego što bi se moglo zaključiti iz pojedinačnih statističkih podataka o ljudima koji kod kuće govore bosanski jezik.
Razlog je jednostavan: različite američke statistike mjere različite stvari. Jedna kategorija obuhvata osobe rođene u Bosni i Hercegovini, druga jezik koji se govori kod kuće, dok podaci o porijeklu mogu obuhvatiti i drugu ili treću generaciju Amerikanaca čije su porodice došle iz BiH.
To posebno dolazi do izražaja u Sent Luisu, decenijama najprepoznatljivijem centru bh. dijaspore u SAD-u. Između 1993. i 2001. godine tamo je organizirano preseljenje približno 11.000 izbjeglica iz BiH. Kasnija sekundarna migracija iz drugih dijelova SAD-a dodatno je povećala zajednicu, a International Institute of St. Louis ranije je procjenjivao da je na vrhuncu u široj regiji živjelo oko 70.000 ljudi bosanskog porijekla.
Zato podatak da danas u području Sent Luisa približno desetak hiljada stanovnika kod kuće govori bosanski ne znači da tamo živi samo toliko ljudi bh. porijekla. Druga i treća generacija često kao primarni kućni jezik koristi engleski.
Slična razlika vidljiva je i u Čikagu. Prema petogodišnjoj procjeni American Community Surveyja za 2022. godinu, samo broj stanovnika šireg Čikaga koji su rođeni u Bosni i Hercegovini iznosio je 10.588. U području Sent Luisa bilo ih je 7.686. Ni ta kategorija ne uključuje njihovu djecu rođenu u SAD-u.
Stariji ACS podaci za period 2015–2019. pokazuju koliko je bh. stanovništvo geografski rašireno. Među najvećim koncentracijama imigranata iz BiH bili su Cook County u Ilinoisu, St. Louis County u Misuriju, Polk County u Ajovi, Maricopa County u Arizoni, Duval County na Floridi, Oneida County u državi Njujork, Macomb County u Mičigenu te Gwinnett County u Džordžiji.
Upravo Džordžija pokazuje kako se mijenja geografija bosanskoameričke zajednice.
Od 9. do 11. oktobra u Atlanti će biti održan 13. godišnji forum Bosnian American Professionals Association – BAPA, organizacije koja povezuje profesionalce, studente i poslovne ljude bosanskohercegovačkog porijekla širom SAD-a.
Glavni program zakazan je za 10. oktobar od 9 do 17 sati. Organizatori navode da forum treba povezati profesionalce iz različitih sektora, otvoriti mogućnosti za mentorstvo i profesionalno napredovanje te dodatno ojačati bosanskoameričku mrežu.
Atlanta pritom nije slučajno izabrana. Organizatori je opisuju kao jedan od američkih centara koji najbrže rastu u oblastima biznisa, kulture i inovacija.
BAPA nakon foruma nastavlja program povezivanja stručnjaka. Već 15. oktobra zakazana je posebna sesija posvećena nauci i istraživanju, koju će voditi Arta Zenunović, uz Dalilu Masić i Belmu Corpening. U novembru slijedi program iz oblasti ljudskih resursa i liderstva, a u decembru okupljanje profesionalaca iz umjetnosti, medija i kreativnih industrija.
Takva profesionalna infrastruktura pokazuje i promjenu unutar same dijaspore. Zajednice nastale velikim izbjegličkim talasom devedesetih više nisu koncentrirane samo u tradicionalnim centrima poput Sent Luisa i Čikaga. Njihova djeca i nova generacija stručnjaka danas su prisutni od Ajove i Mičigena do Floride, Arizone, Teksasa i Džordžije.
