"Izuzetno često u posljednje vrijeme. Najveći problem je što smo slabo obaviješteni kad ih imamo. Sinoć sam, naprimjer, stavila farbu na kosu pa sam shvatila da nemam vode, onda sam čekala tri sata s farbom na kosi. Također je nezgodno ovdje kafićima – nema vode, nema kafe", kazala je jedna od anketiranih građanki Istočnog Sarajeva.
Iako je Sarajevo poznato po podzemnim izvorima, ovog ljeta bilo je među rijetkim evropskim gradovima s redukcijama vode. U vremenu kada pitka voda postaje najvredniji i sve traženiji resurs na planeti, gubici vode u vodovodnom sistemu Sarajeva prelaze 70 posto, dok su u Istočnom Sarajevu nešto manji.
"To je problem koji je rastao od rata, poslije rata. Uvijek se gledao socijalni aspekt nepodizanja cijene građanima i onda, naravno, vodovodima nedostaje novac da mogu raditi na rekonstrukciji vodovodne mreže i, kad se nakupe problemi, onda se moraju tražiti pomoć jedinica lokalne samouprave, pomoć države, pomoć međunarodnih organizacija...", rekao je Ljubiša Lalović, direktor KP ViK Istočno Sarajevo.
U obnovu sarajevskog vodovodnog sistema do sada je uloženo oko 40 miliona maraka sredstava EBRD-a, a planirana je i rekonstrukcija izvorišta Bačevo i Mošćanica. Ipak, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Nusret Drešković upozorava da problem nije toliko u lošoj infrastrukturi koliko u sve većem pritisku na prirodne resurse.
"Vodonosnik Bjelašnice nema dovoljan kapacitet za potrebe grada koji je narastao, s jedne strane, i, s druge strane, za sve izraženije suše. Degradira se šumski pokrivač i inače prirodna vegetacija", pojasnio je Nusret Drešković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Dugoročna rješenja za vodosnabdijevanje tokom sušnih perioda, poput izgradnje novih akumulacija, decenijama su na čekanju, dodaje Drešković. Kaže da su kao struka godinama upozoravali nadležne, ali bez efekta.
"Nije učinjeno gotovo ništa osim par najava u planskim dokumentima, kakav je Prostorni plan Federacije, gdje su zacrtane planirane vodne akumulacije Bijele i Crne rijeke te vodna akumulacija u kanjonu Misoče. Nažalost, kao i u recentnom periodu, to se najčešće posmatra kao jedna epizoda za koju svi čekaju da padne kiša i da se ona zaboravi", poručio je Drešković.
Oslanjanje na kišu nije dugoročno rješenje, posebno uz prognoze sve sušnijih ljeta, kada bi redukcije mogle postati još ozbiljnije, upozorava struka. Obilnije padavine u drugoj polovini novembra mogle bi popraviti stanje i obnoviti zalihe vode u krškom vodonosniku koji napaja sarajevski vodovodni sistem.
Do tada građanima ostaje da se strpe, a nadležnima pitanje hoće li se između dvije sušne sezone konačno raditi na trajnim rješenjima.
