Četvrto poskupljenje prirodnog plina od početka godine izazvalo je nove polemike o načinu formiranja cijena ovog energenta u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dok iz Energoinvesta tvrde da je rast cijena posljedica ugovorene formule s ruskim Gazpromom i kretanja na svjetskom tržištu, energetski stručnjak i novoizabrani zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Almir Bečarević iznio je ozbiljne kritike na račun rukovodstva ove kompanije. Gostujući u emisiji "Dan uživo" na N1, poručio je da Energoinvest ima prostora za smanjenje cijena, da građani plaćaju preskup plin te da bi cijena ovog energenta, prema njegovoj procjeni, mogla odmah biti niža za deset posto. Govorio je i o milionskoj dobiti Energoinvesta, sponzorskim ugovorima, sve skupljem grijanju u Sarajevu, budućnosti Južne interkonekcije i pregovorima o formiranju nove vlasti.
Na početku razgovora Bečarević se osvrnuo na reakciju Energoinvesta i direktora Mirze Ustamujića, koji su zatražili da povuče ranije izjave o poskupljenju plina, kao i da se Stranka za Bosnu i Hercegovinu ogradi od njegovih tvrdnji.
Iz Energoinvesta su naveli da je Gazprom tražio povećanje cijene od 16,21 posto, dok je primijenjeno poskupljenje od 12 posto, što su predstavili kao ublažavanje udara na građane.
Bečarević, međutim, tvrdi da je riječ o različitom načinu procentualnog prikazivanja povećanja cijene, zavisno od osnovice koja se koristi u obračunu.
Na pitanje hoće li povući svoje izjave, odgovorio je:
"Apsolutno ne. Sve ono što sam izjavio je tačno. Radi se o običnoj matematičkoj formuli, jer kada imate određeno povećanje, kada ga računate na manju osnovicu, logično dobijete veći procenat. A kada imate veću osnovicu, za to isto povećanje dobijete manji procenat", rekao je Bečarević.
Zatim je iznio i direktne optužbe na račun direktora Energoinvesta.
"Mogu vam samo na to reći da jučer, kada ste vi radili intervju s direktorom Ustamujićem, odgovorno tvrdim, i evo, razgovarat ćemo i lako ću to dokazati, da vas je gledao u oči i lagao od prve do posljednje rečenice. Ništa od onoga što je on jučer izjavio nije tačno", kazao je.
"Energoinvest je za šest mjeseci ostvario 13,5 miliona KM dobiti"
Jedna od ključnih Bečarevićevih zamjerki odnosi se na poslovne rezultate Energoinvesta i pitanje može li kompanija dio dobiti iskoristiti kako bi ublažila rast cijena za građane i privredu.
Prema njegovim tvrdnjama, Energoinvest je u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvario dobit od 13,5 miliona KM, dok poslovanje povezano s Gazpromom čini približno 97 posto prihoda kompanije.
Smatra da je upravo taj novac mogao biti iskorišten za smanjenje cijena prirodnog plina.
"Za prvih pola godine Energoinvest je ostvario dobit od 13,5 miliona maraka. Ukupno učešće Gazproma u poslovanju Energoinvesta, odnosno u prihodima, na nivou je od oko 97 posto", naveo je.
Dodao je da, prema njegovoj ocjeni, kompanija ostvaruje značajnu zaradu upravo na poslovima uvoza plina.
"Sve ono što su ostvarili, ostvarili su na plinu i to je ta rezerva koja se mogla upotrijebiti da se anulira ovo povećanje. Jer Energoinvest nema samo tih 13,5 miliona maraka, nego sve plaće svih zaposlenih isplaćuje upravo iz prihoda od plina", rekao je Bečarević.
Posebno je kritikovao tvrdnje da ne postoji prostor za smanjenje cijena.
"Vi ostvarujete rast prihoda od nekih 20 miliona maraka za prvih pola godine i pravdate to time da nemate prostora da smanjite cijenu prirodnog plina, odnosno da ga učinite koliko-toliko pristupačnim građanima", kazao je.
"Plin nikada nije bio skuplji, a nafta je ranije bila znatno skuplja"
Bečarević je osporio i argumentaciju Energoinvesta da je sadašnja cijena plina opravdana kretanjima cijena nafte na međunarodnom tržištu.
Prema njegovim riječima, maloprodajna cijena plina u Federaciji BiH danas iznosi približno 1,40 KM po kubnom metru, dok je 2008. godine, kada je barel nafte dostizao 150 dolara, bila niža od jedne marke.
"Barel nafte bio je 2008. godine 150 dolara. I tada je maloprodajna cijena u Federaciji bila manja od jedne KM. Danas je 1,40 KM", naveo je.
Uporedio je i cijene nafte iz 2022. godine s ovogodišnjim prosjekom.
"Tada je prosječna cijena barela nafte na svjetskom tržištu bila 98 dolara, prosjek za godinu dana. Sada je prosjek za ovih deset mjeseci 90 dolara. Što znači, i 2022. godine nafta je bila skuplja, a plin je bio jeftiniji nego danas", izjavio je.
Iz Energoinvesta su, podsjetimo, ranije obrazložili da se nabavna cijena plina ne određuje prema jednodnevnim cijenama nafte, već prema ugovorenoj formuli koja uključuje višemjesečne prosjeke.
Bečarević smatra da se, bez obzira na takav način obračuna, mora otvoriti pitanje visine marže domaćeg uvoznika.
Sponzorski ugovori od 1,3 miliona KM: Bečarević postavlja pitanje odgovornosti ministarstava
Tokom gostovanja iznio je i tvrdnje o novcu koji Energoinvest izdvaja za sponzorstva i donacije.
Prema njegovim navodima, kompanija je tokom jedne godine za te namjene izdvojila približno 1,3 miliona KM, dok istovremeno građani plaćaju sve skuplji plin.
"Zašto neko mora da potroši 1,3 miliona KM na sponzorske i donatorske ugovore za godinu dana? Zbog čega?", upitao je Bečarević.
Otišao je i korak dalje, dovodeći u pitanje odnos nadležnih ministarstava prema poslovanju Energoinvesta.
"Je li onda kupovina ove šutnje Ministarstva trgovine i Ministarstva energetike to što se neko nalazi upravo na tim sponzorskim ugovorima?", ponovo je upitao.
Na pitanje N1 posjeduje li dokumentaciju o spomenutim ugovorima, kazao je da su podaci već objavljeni i dostavljeni medijima.
"Pa objavio sam. Objavili smo mi. Objavili smo i dostavili svim medijima. Neka svako pogleda. Nije to normalno", rekao je.
Poručio je da kompanija koja obavlja posao snabdijevanja građana plinom mora voditi računa o njihovoj platežnoj moći.
"Nije normalno da se vi u ovom vremenu bavite javnom uslugom, odnosno snabdijevanjem plinom, i trebate učiniti nešto za građane, a podijelite za godinu dana milion i 300 hiljada maraka", dodao je naš sagovornik.
Njegove tvrdnje o sponzorskim ugovorima i mogućem utjecaju na postupanje nadležnih institucija predstavljaju optužbe koje tokom razgovora nisu nezavisno potvrđene.
Pregovori o novoj vlasti: "Nismo ni blizu raspodjele ministarstava"
