U ulozi predsjedničkog kandidata koalicije Demokratska unija Albanaca (DUI) - "Evropski front" bio je na diskusiji o rezoluciji za Srebrenicu, u sjedištu stranke Bosanskohercegovački demokratski savez (BDL).
Sjeverna Makedonija će biti kosponzor rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama (UN) i treba da se povuče iz regionalne inicijative "Otvoreni Balkan", dio je odluka i prijedloga koje je Osmani pokrenuo proteklih dana sa govornice Ministarstva vanjskih poslova.
U ulozi predsjedničkog kandidata koalicije Demokratska unija Albanaca (DUI) - "Evropski front" bio je na diskusiji o rezoluciji za Srebrenicu, u sjedištu stranke Bosanskohercegovački demokratski savez (BDL).
Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li smatra da uspješno razgraničava svoje aktivnosti kao ministra i predsjedničkog kandidata, nije konkretno odgovorio.
"Odluka o kosponzorstvu (Rezolucije o Srebrenici) je odluka ministra vanjskih poslova i ja sam dao instrukcije našem ambasadoru u UN da bude kosponzor i podrži rezoluciju. Danas sam pozvan od dva ministra vanjskih poslova - BiH i Sjeverne Makedonije, da građanima objasnim Rezoluciju. Posebno mi je zadovoljstvo što imam priliku jer zaista nisam očekivao reakcije, čak sam malo šokiran reakcijama nekih građana za koje mislim da su podstaknute od određenih političkih partija", odgovorio je Osmani.
Da li za Srebrenicu, ali i za druga pitanja koja je pokrenuo ministar vanjskih poslova postoji koordinacija u državnom vrhu?
Za ministrov prijedlog za izlazak iz regionalne inicijative "Otvoreni Balkan", predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, naprimjer, kaže da nije bilo konsultacija.
Stav predsjednika o toj inicijativi je iznesen više puta u javnosti, ali s obzirom na izborni period, nove konsultacije na tu temu nisu obavljene", rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz kabineta predsjednika.
Pendarovski je ranije dao podršku inicijativi, ali je naglasio da je veliki nedostatak to što su u njoj samo tri države.
Kao primjer korištenja funkcije za predsjedničku kampanju politički analitičar Besim Nebiu navodi Osmanijevu izjavu da će na prvoj sjednici Vlade na kojoj bude tema "Otvoreni Balkan" predložiti povlačenje iz te inicijative.
"Nepoštena politika, oblikovana ne vrijednostima ili dugoročnim strategijama, već trenutnim potrebama kampanje. Gospodin Osmani i njegov šef Ali Ahmeti bili su glavni promoteri 'Otvorenog Balkana' svih ovih godina, i ubjeđivali su javnost da je riječ o evropskom projektu. Promjena stava tako drastičnih razmjera, preko noći, govori o njihovom odnosu prema politici - ona nije vođena nekom velikom političkom vizijom, kako oni tvrde", smatra Nebiu.
Osmani je to saopštio odgovarajući na novinarsko pitanje na konferenciji za novinare u Ministarstvu inostranih poslova o kritikama koje mu je uputila albanska opozicija.
Bivši ambasador i karijerni diplomata Ljupčo Arsovski smatra takođe da je Osmani svojim istupima kao šef diplomatije iskoristio govornicu u MVP-u da profitira u predsjedničkoj kampanji.
"Kao ministar izlazi iz uobičajenog okvira ministra vanjskih poslova koji zastupa politiku države. Počinje da objavljuje i saopštava postupke koje tek treba da predstavi Vladi kako bi ih Vlada odobrila. Dakle, prvo izlazi iz okvira Vlade i prije svega Sobranja, koje je po svim ovim pitanjima donijelo odgovarajuće stavove. Ovo ponašanje je u najmanju ruku sve samo ne diplomatsko", kaže Arsovski.
Kada se radi o "Otvorenom Balkanu", odluke i dogovori u vezi sa ovom inicijativom su u nadležnosti Vlade i njenih institucija.
Na sjednici Vlade 16. aprila nije bilo rasprave, a Vlada nije odgovorila na pitanja RSE, među kojim je i to kakav je stav o ovoj inicijativi.
Osmani je najavio da će tu temu otvoriti na zatvorenoj sjednici vlade i ponovo istakao da su početni ciljevi inicijative pomirenje sa ciljem zatvaranja srpsko-kosovskog spora i međusobnog priznavanja, kao i liberalizacija tržišta.
Ključni razlog za napuštanje inicijative je napad na kosovsku policiju u Banjskoj u septembru prošle godine, nakon čega Sjeverna Makedonija nije prisustvovala sastancima "Otvorenog Balkana". Podsjeća da je ranije rekao da ako bude umiješana država Srbija u ovaj incident, "krše se stubovi osnovne ideje".
"Pošto sada imam više informacija o tome šta se dešavalo u Banjskoj, planiram da obavijestim Vladu na zatvorenoj sjednici, a ona će odlučiti kako dalje", rekao je Osmani 17. aprila.
Kada je prije dva dana ministar najavio prijedlog za izlazak iz "Otvorenog Balkana", na istoj pres konferenciji objavio je vijest da je odlučio da Sjeverna Makedonija, zajedno sa SAD, Njemačkom i drugim zemljama, bude susponzor rezolucije u UN nacijama za proglašavanje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici iz 1995. godine.
Što se tiče osude genocida, do sada nije bilo razmimoilaženja u stavovima u državnom vrhu Sjeverne Makedonije.
Na istoj liniji je i kabinet predsjednika, odakle ističu da je njegov stav "javno poznat i u skladu sa presudama Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala".
"Aktuelni nacrt rezolucije pokrenulo je nekoliko zemalja, među kojim i naš strateški partner, Sjedinjene Američke Države. Predsjednik Pendarovski smatra da zemlje Zapadnog Balkana treba konačno da zatvore ta tragična istorijska poglavlja jer zaslužuju evropsku budućnost i ekonomski prosperitet", saopšteno je iz Kabineta.
Dan prije nego je objavio kosponzorstvo rezolucije i govorio o "Otvorenom Balkanu", Osmani je održao još jednu press konferenciju nakon iranskog napada na Izrael kako bi informisao o situaciji sa tamošnjim makedonskim građanima, kao i o tome da je formiran Krizni štab da organizuje njihovu eventualnu evakuaciju.
Takođe je zatražio od predsjednika Pendarovskog da sazove Savjet za bezbjednost. Šef države po funkciji je na čelu ovog tijela koje ima najvišu savjetodavnu ulogu u zemlji.
Suprotno njegovim zahtjevima, Kabinet predsjednika za sada nije sazvao sjednicu. Procijenili su da je sigurnosna situacija trenutno stabilna.
"Povodom vaših pitanja u vezi s dešavanjima na Bliskom istoku, obavještavamo vas da je predsjednik u komunikaciji sa našim NATO partnerima. Situacija se pažljivo prati, a trenutno se procjenjuje da nema sigurnosne prijetnje po Makedoniju. Ukoliko se donese odluka o sazivanju sjednice Savjeta bezbjednosti, javnost će biti blagovremeno obaviještena", saopšteno je iz kabineta predsjednika.
Da su u komunikaciji sa NATO partnerima i da u ovom trenutku "nema sigurnosne prijetnje Sjevernoj Makedoniji" odgovorilo je i Ministarstvo odbrane, čiji je prvi čovjek, u ovom slučaju ministrica Slavjanka Petrovska, po funkciji član Savjeta.
Osmani je tražio da sjednica Savjeta za bezbjednosti bude u širem sastavu uz učešće opozicionih političara.
On je jedan od sedam kandidata u trci za šefa države.
Među opozicionim kandidatima su aktuelni predsjednik države Stevo Pendarovski, Gordana Siljanovska Davkova iz glavne opozicione VMRO-DPMNE, Arben Taravari iz koalicije "Vredi", Maksim Dimitrievski iz Pokreta ZNAM, Biljana Vankovska iz Levice i Stevčo Jakimovski iz koalicije "Hrabro za Makedoniju".
Prvi krug predsjedničkih izbora bit će održan 24. aprila, a s obzirom na veliki broj kandidata, izvjesno je da niko neće osvojiti 50 posto plus jedan glas, pa će drugi krug biti održan 8. maja. U njemu će se sučeliti dvojica prvoplasiranih u prvom krugu, a istog dana će se glasati i na parlamentarnim izborima.
Vlada je odlučila da ta dva dana budu neradna za sve građane u zemlji.
