"Ukrajina napala Rusiju!, "SAD gura svijet u haos" - pisalo je na naslovnicama više srbijanskih tabloida nekoliko dana uoči ruske invazije na Ukrajinu.
"U izvještajima se ne spominje da se navodni napadi ukrajinskih vojnika vjerovatno nikada nisu dogodili i da ih je vjerovatno inscenirala Rusija kako bi opravdala kasniju invaziju. I to očito nije slučajno", tako započinje poduži tekst Pascal Siggelkow iz redakcije njemačkog javnog servisa koja se bavi provjerom činjenica, ARD-Faktenfinder, prenosi Deutsche Welle.
"Izvještavanje brojnih srbijanskih medija o ruskom agresorskom ratu vrlo je jednostrano i odgovara narativu Kremlja. U jednom se trenutku kaže da je Rusija učinila sve što je mogla da uspostavi mir u Ukrajini. Drugi se put ruski napad predstavlja kao odgovor na prijetnju NATO-a. A tu je i priča o navodnoj denacifikaciji Ukrajine. Ali zašto je to tako?", pita se Siggelkow.
Odgovor na to pitanje daje Thomas Brey, dugogodišnji šef njemačke novinske agencije Dpa za jugoistočnu Evropu.
"Utjecaj ruskih medija u Srbiji je ogroman. Narativ koji Kremlj širi je apsolutno društveno prihvatljiv u Srbiji", navodi Brey.
Zatim spominje kako ruski državni medij Sputnjik već godinama u Beogradu ima podružnicu, a od novembra je pod imenom RT Balkan prisutan i medij koji je blokiran u EU-u.
Kako prenosi Deutsche Welle, dalje se navodi da se sadržaji u tim ruskim državnim medijima vrte prije svega oko Srbije, Rusije i SAD-a - tako barem pokazuje studija Breya za Fondaciju Friedrich Naumann, blisku njemačkim liberalima. Brey smatra da je riječ prije svega o diskreditiranju Zapada i vezivanju Srbije za Rusiju. Kao primjer toga navodi izvještavanje o vakcinama protiv korone. Dok su zapadna cjepiva uglavnom prikazana negativno, postoje brojne uspješne priče o ruskoj vakcini Sputnjik V.
Ali zapravo nema potrebe da ruski mediji u Srbiji šire ruski narativ, kaže Aleksandra Tomanić, šefica Evropskog fonda za Balkan.
"Neki srbijanski mediji bliski državi u svom izvještavanju idu mnogo dalje od ruskih. Važan razlog zašto je to tako je - predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je Srbiju pretvorio u autokratiju, slično Vladimiru Putinu u Rusiji ili Viktoru Orbanu u Mađarskoj".
Zato Vučić igra centralnu ulogu i u oblikovanju medijskog pejzaža Srbije. S obzirom na to da je Vučić zadužen za politiku zemlje, tamošnji novinari "ne mogu računati ni na sigurnost ni na zaštitu države", piše nevladina organizacija Reporteri bez granica. Dalje se kaže:
"Medijsko tržište je vrlo koncentrirano i država, kao najveći donator i oglašivač, ima značajan utjecaj na izvještavanje".
"Vučić je majstor propagande", kaže Antoaneta Nikolova, direktorica Balkanske inicijative za slobodne medije.
"On je stavio medije pod svoju kontrolu. Kao bivši ministar informiranja srbijanskog vladara i ratnog zločinca Slobodana Miloševića, Vučić je proruski narativ pametno iskoristio za svoje interese i dodatno podgrijao raspoloženje u zemlji. Očito je da su ruski državni mediji dobrodošli u Srbiju. Na primjer, kada je Sputnjik Srbija u februaru 2020. slavio petogodišnjicu postojanja, među uzvanicima su bili Vučić i Dačić".
"Naravno da postoje i srbijanski mediji koji su nezavisni u svom izvještavanju", kaže Kirsten Schönfeld, šefica beogradskog ureda Zaklade Fridrich Ebert bliske njemačkim socijaldemokratima.
"Oni izvještavaju vrlo diferencirano. Međutim, oni su očito u manjini, posebno među klasičnim, na primjer printanim medijima. S druge strane, izvještavanje državnih medija manje je diferencirano i blisko je vlasti. Prije svega tabloidi i visokotiražne dnevne novine šire proruske i antizapadne narative".
