Američki državni sekretar razgovarao s papom o Bliskom istoku, Kubi i globalnim krizama, dok odnosi između Vašingtona i Svete stolice prolaze kroz jedan od najnapetijih perioda posljednjih decenija
Američki državni sekretar Marco Rubio sastao se u četvrtak u Vatikanu s papom Leom XIV, u trenutku kada odnosi između administracije predsjednika Donalda Trumpa i Svete stolice prolaze kroz ozbiljne političke i diplomatske tenzije.
Rubio i papa razgovarali su o situaciji na Bliskom istoku, ali i o drugim međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa, saopšteno je iz američkog State Departmenta nakon sastanka održanog u Apostolskoj palači, piše CNN.
“Susret je potvrdio snažne odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Svete stolice, kao i zajedničku posvećenost promociji mira i ljudskog dostojanstva”, navodi se u kratkom saopštenju američke administracije.
Prema informacijama novinara koji su pratili posjetu, Rubio je u Apostolskoj palači proveo više od dva sata, a osim susreta s papom, planirani su i razgovori s drugim visokim zvaničnicima Vatikana, uključujući državnog sekretara Svete stolice kardinala Pietra Parolina.
Američki državni sekretar je uoči puta najavio da će jedna od tema razgovora biti i Kuba, ističući da Trumpova administracija posljednjih mjeseci distribuira milionsku humanitarnu pomoć preko Katoličke crkve na tom karipskom ostrvu.
Rubio je pokušao umanjiti spekulacije da je posjeta pokušaj popravljanja odnosa s Vatikanom nakon višemjesečnih javnih sukoba između Donalda Trumpa i pape Lija XIV.
“Ovo nije nikakav poseban diplomatski reset. Jednostavno je normalno da razgovaramo sa Svetom stolicom”, rekao je Rubio tokom obraćanja u Bijeloj kući prije odlaska u Rim.
Ipak, sama činjenica da se susret održava dolazi u veoma osjetljivom trenutku za odnose između Vašingtona i Vatikana.
Prvi američki papa u historiji Katoličke crkve, Leo XIV, od početka svog pontifikata zauzima stavove koji su često u direktnoj suprotnosti s politikom Trumpove administracije. Papa je nastavio snažno govoriti o zaštiti migranata, humanitarnim krizama i potrebi diplomatskog rješavanja sukoba, dok Trump posljednjih mjeseci vodi agresivniju retoriku prema Iranu i pooštrava politiku prema migrantima.
Posebno ozbiljne tenzije izbile su nakon što je papa izrazio protivljenje američkoj vojnoj operaciji protiv Irana, što je izazvalo burnu reakciju Donalda Trumpa.
Američki predsjednik je prošlog mjeseca u objavi na društvenoj mreži Truth Social optužio papu da je “slab po pitanju kriminala” i “užasan za vanjsku politiku”.
“Leo treba da se sabere kao papa, da koristi zdrav razum, prestane ugađati radikalnoj ljevici i fokusira se na to da bude veliki papa, a ne političar”, napisao je Trump.
Dodao je da takvo ponašanje “šteti Katoličkoj crkvi”, a nekoliko dana kasnije nastavio je s novim kritikama, tvrdeći da papa “dovodi katolike u opasnost” zbog svojih stavova o Iranu i nuklearnom oružju.
Papa Leo XIV odgovorio je da nema strah od američke administracije i da će nastaviti govoriti u korist mira i ljudskih prava, ali je istakao da ne želi ulaziti u direktan politički sukob s predsjednikom SAD-a.
“Nije u mom interesu da polemišem s predsjednikom”, rekao je papa, naglašavajući da Crkva decenijama ima jasan stav protiv nuklearnog naoružanja.
U utorak je dodatno poručio da ljudi imaju pravo kritikovati njega i Crkvu, ali da to trebaju činiti “govoreći istinu”.
Napetosti između dvije strane dodatno su pojačane nakon medijskih izvještaja da je Pentagon 22. januara održao neuobičajen i, prema tvrdnjama izvora iz Vatikana, “napet” sastanak s tadašnjim papinskim ambasadorom u SAD-u.
Iako su Pentagon i Vatikan naknadno pokušali umanjiti značaj tog sastanka, jedan izvor iz Svete stolice opisao ga je kao “bez presedana”.
Diplomatski krugovi u Rimu smatraju da je upravo zbog svega toga Rubio poslan u Vatikan kako bi se pokušale smiriti tenzije i obnoviti direktni kanali komunikacije između dvije strane.
Vatikanski zvaničnik Antonio Spadaro izjavio je da sastanak vidi kao pokušaj “hlađenja retorike”, dok je američki ambasador pri Svetoj stolici Brian Burch rekao da Rubio dolazi kako bi vodio “otvoren razgovor o američkoj politici”.
Rubio, koji je poznat kao predani katolik, ovim susretom postaje prvi visoki zvaničnik Trumpove administracije koji se sastao s papom gotovo godinu dana nakon njegovog izbora za poglavara Katoličke crkve.
Posjeta se odvija i u širem kontekstu pogoršanih odnosa između Trumpove administracije i evropskih saveznika. Predsjednik SAD-a posljednjih sedmica oštro kritikuje evropske zemlje zbog, kako tvrdi, nedovoljne podrške američkoj politici prema Iranu.
Rubio će zbog toga tokom boravka u Italiji razgovarati i s premijerkom Giorgiom Meloni, koja se nalazi pod pritiskom da balansira između savezništva sa SAD-om i rastućih tenzija unutar Evrope zbog mogućeg širenja sukoba na Bliskom istoku.
Dodatnu pažnju izazvala je i činjenica da papa Leo XIV od izbora prošle godine nije imao direktan kontakt s Donaldom Trumpom, barem ne prema javno dostupnim informacijama.
Vatikan je također jasno dao do znanja da papa neće posjetiti Sjedinjene Američke Države tokom 2026. godine, dijelom i zbog održavanja američkih izbora, budući da Sveta stolica tradicionalno izbjegava papinske posjete državama neposredno pred izborne procese.
Politički analitičari u SAD-u upozoravaju i da Trumpovi napadi na papu mogu imati političke posljedice među američkim katolicima, koji su u velikom broju podržali njegov povratak u Bijelu kuću.
CNN-ov analitičar Harry Enten ukazao je da papa Leo XIV uživa veoma visoku popularnost među američkim građanima, uključujući i dio konzervativnih birača.
Kontroverze je dodatno izazvala i Trumpova objava AI-generisane fotografije na kojoj je prikazan kao figura nalik Kristu. Fotografija je kasnije uklonjena, a Trump je tvrdio da je zapravo prikazivao “doktora”, iako su kritičari ocijenili da je riječ o još jednom primjeru zaoštravanja retorike prema Katoličkoj crkvi i papi.
