Američki državni sekretar Marco Rubio završio je u petak dvodnevnu posjetu Rimu, tokom koje je pokušao ublažiti tenzije s papom Lavom i pozvao evropske saveznike da pomognu u osiguravanju Hormuškog moreuza.
Zadatak nije bio jednostavan, s obzirom na nedavne oštre kritike predsjednika Donalda Trumpa upućene i katoličkom poglavaru i italijanskoj desničarskoj premijerki Giorgiji Meloni, bliskoj američkoj savezničkoj partnerki.
„Svijet se mora zapitati šta je spreman učiniti ako Iran pokuša normalizirati kontrolu nad međunarodnim plovnim putem. To je, po mom mišljenju, neprihvatljivo“, rekao je Rubio novinarima nakon sastanka s Meloni.
Apel je bio upućen Italiji, ali i drugim evropskim zemljama, koje je Trump kritikovao zbog nedovoljnog angažmana u zaštiti tog strateškog prolaza.
Teheran je, prema navodima u tekstu, preuzeo kontrolu nad uskim morskim prolazom ka Perzijskom zalivu, ključnom rutom za transport nafte, gasa i đubriva, nakon što su američke i izraelske snage napale Iran 28. februara, što je izazvalo širi sukob na Bliskom istoku.
Nakon što je najavio povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke, Trump je zaprijetio i mogućim povlačenjem američkih snaga iz Italije i Španije zbog, kako tvrdi, njihovog odbijanja da se uključe u sukob, te je doveo u pitanje i članstvo SAD u NATO savezu.
„Ako je jedan od glavnih razloga zašto su SAD u NATO-u mogućnost da raspoređuju snage u Evropi i projektuju ih prema drugim krizama, a to više nije slučaj kod nekih članica, to je problem i mora se razmotriti“, rekao je Rubio.
Dodao je, međutim, da predsjednik SAD još nije donio odluku o eventualnim mjerama prema tim državama.
"Iskreni" razgovori
Meloni i Rubio sastali su se u njenom uredu Palazzo Chigi na gotovo 90 minuta, nakon njegovih razgovora s italijanskim ministrom vanjskih poslova Antonijom Tajanijem.
Meloni je ranije ove sedmice izjavila da bi povlačenje američkih trupa iz Italije bila "odluka koja ne zavisi od mene i s kojom se lično ne slažem".
Iz njenog ureda saopćeno je da su razgovori s Rubiom bili "široki i konstruktivni", ali i "iskreni", te da su obuhvatili bilateralne odnose, Bliski istok, Libiju i Ukrajinu.
