RMU Breza godinama posluje s gubitkom, a pitanje njegove budućnosti ponovo je otvoreno nakon objave bivšeg federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića, koji upozorava da rudnik više ne može biti tretiran samo kao poslovni subjekt kojem je potrebno osiguravati nova sredstva, već da je neophodno provesti ozbiljno restrukturiranje.
Razmjere problema vidljive su i iz podataka Elektroprivrede BiH. Prema revizorskom izvještaju EPBiH, RMU Breza je u periodu od 2009. do kraja 2022. godine ostvario ukupni gubitak od 128,53 miliona KM. U 2023. godini gubitak je iznosio dodatnih 16,12 miliona KM, dok je u 2024. godini iznosio 22,39 miliona KM. Time je ukupni akumulirani gubitak za period 2009–2024. dostigao oko 167,03 miliona KM.
Džindić je u svojoj objavi posebno ukazao na rast godišnjeg minusa i pitanje održivosti poslovanja rudnika.
„BREZU NE TREBA ZATVORITI. BREZU TREBA RESTRUKTURIRATI“, poručio je Džindić.
Prema njegovom stavu, fokus budućih ulaganja mora biti na proizvodnji, mehanizaciji, pripremi radilišta i infrastrukturi koja može povećati učinak, dok bi jedan od ključnih pokazatelja uspješnosti morao biti trošak proizvodnje tone uglja.
Takav pristup otvara i pitanje ulaganja koja su već realizovana u RMU Breza. EPBiH je još ranije kroz programe dokapitalizacije značajno ulagala u rudnike, a u revizorskom izvještaju za prvo polugodište 2025. navedeno je da je u RMU Breza od 2010. do 30. juna 2025. godine dodatno uloženo 42,42 miliona KM kroz dokapitalizacije. Ukupna vrijednost ulaganja EPBiH u Brezu, uključujući početno ulaganje, iznosila je 54,91 milion KM.
Istovremeno, na kraju juna 2025. godine EPBiH je prema Brezi imala 18,82 miliona KM bruto potraživanja po osnovu pozajmica, od čega je nakon evidentirane ispravke vrijednosti neto iznos iznosio 16,96 miliona KM.
Problem, međutim, nije samo u novcu koji je uložen nego i u rezultatima koji su tim ulaganjima ostvareni.
EPBiH je u revizorskom izvještaju konstatovala da su negativni rezultati poslovanja rudnika u kontinuitetu dovodili do erozije kapitala. Za RMU Breza gubitak iznad visine kapitala na kraju 2024. godine iznosio je 85,71 milion KM, dok je godinu ranije taj iznos bio 69,63 miliona KM.
Džindić zato problem postavlja kroz nekoliko konkretnih pitanja: koliko Breza realno može proizvesti, koliki je stvarni trošak proizvodnje tone uglja, koja su radilišta ekonomski opravdana i koliko je zaposlenih potrebno za održivu proizvodnju.
