Gotovo da nema "informacija o stvarnim troškovima i rezultatima" projekata finansiranih stotinama milijardi EU. To je jedan od zaključaka dosad neviđenog kritičnog izvještaja Evropskog revizorskog suda o korištenju fonda EU za oporavak od koronavirusa osnovanog prije četiri godine.
U izvještaju predstavljenom danas, Revizorski sud, nezavisna institucija koja nadgleda finansije EU, dovodi u pitanje "da li građani EU dobijaju istinsku vrijednost za svoj novac".
Fond (također poznat kao Mehanizam za oporavak i otpornost) stvoren je kako bi pomogao Evropskoj uniji da se ekonomski oporavi nakon godina krize uzrokovane koronavirusom. Vrijednost fonda je veća od 650 milijardi eura. Zemlje mogu iz njega dobiti kredite ili grantove.
Velike razlike
Svaka zemlja EU bi mogla na početku podnijeti plan oporavka. 'Cijene' su se uveliko razlikovale. Na primjer, Italija, koja je teško pogođena koronom, tražila je 195 milijardi eura, od čega gotovo 72 milijarde u donacijama.
Za Nizozemsku to iznosi 5,4 milijarde eura donacija, od kojih je do sada primljeno 2,5 milijardi eura. Nizozemska će novac iskoristiti za investicije, između ostalog, u obnovljive izvore energije, dodatnu obuku i prekvalifikaciju nezaposlenih i proširenje jedinica intenzivne njege u bolnicama.
Više od polovine raspoloživih 650 milijardi je još uvijek neiskorišteno, dok zahtjevi iz fonda za oporavak imaju rok do kraja 2026. godine. Evropska komisija, koja upravlja fondom za oporavak od korone, "ponosna je na ono što je postignuto", rekao je nadležni evropski komesar Valdis Dombrovskis. "Nastavljamo intenzivno sarađivati sa zemljama EU kako bismo iz toga izvukli maksimum prije nego što se fond za oporavak završi".
Previše povjerenja
Ali prema Revizorskom sudu, Evropska komisija nema mnogo razloga za ponos. Komisija se previše oslanjala na same zemlje da provjere da li se milijarde iz fonda pravilno troše, napisao je Revizorski sud. "Ali u našoj istrazi naišli smo na ozbiljne slabosti u toj kontroli“, rekao je član Revizorskog suda Kristijan Petrović. "A da stvar bude još gora, u slučaju kršenja pravila, Komisija ne može tražiti povrat novca".
