Rastu tenzije zbog neizbora Schmidtovog nasljednika. Meloni se udaljava, Macron lično vodi operaciju izbora novog visokog predstavnika

Redakcija Mostar

Očekuje se da će PIC ponovo zasjedati krajem mjeseca, a do tada bi blokada morala biti razriješena. Italijanska vlada tvrdi da radi s evropskim partnerima na izgradnji konsenzusa. Ipak, Meloni nije bila u Tivtu, pa nije isključeno da se na kraju pojavi kompromisni treći kandidat.

Od primjera uspjeha do političkog problema, pa ponovo nazad. Odsustvo Giorgie Meloni sa samita EU – zapadni Balkan u Crnoj Gori najnoviji je dio sve složenijeg političkog mozaika u kojem se italijanska vlada ponovo našla usljed promjena na međunarodnoj sceni, piše italijanski list Il Manifesto.

TENZIJE s evropskim partnerima Italije, posebno Francuskom i Njemačkom, vrte se oko odluka vezanih za rat u Ukrajini i pozicioniranje na Balkanu, gdje je stalno prisutan, iako rijetko javno spominjan faktor, američki predsjednik Donald Trump. Najnovije otvoreno pitanje odnosi se na funkciju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu nakon ostavke Christiana Schmidta početkom maja, poteza koji je, prema navodima, podstakao Vašington.

Za tu funkciju nadmeću se dva kandidata: italijanski ambasador Antonio Zanardi Landi i René Troccaz, specijalni izaslanik Francuske za Balkan. Prvog podržavaju Rim, Turska, Japan i prije svega Sjedinjene Američke Države, koje su mu pružile snažnu podršku. Drugi kandidat ima podršku Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Jelisejske palate.

Uoči samita u Tivtu, kojem Meloni nije prisustvovala jer je prisustvovala predstavljanju poštanske marke, Vijeće za provedbu mira (PIC), koje nadzire Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine, nije uspjelo postići dogovor o imenovanju novog visokog predstavnika, zbog čega je proces ostao blokiran.

To je izazvalo vidljivo nezadovoljstvo Sjedinjenih Američkih Država.

„Evropsko neodlučivanje primorava Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u sadašnjem međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini“, saopćila je Ambasada SAD-a u Sarajevu tokom održavanja samita u Crnoj Gori.

Američka ambasada istovremeno je ponovila podršku Zanardiju Landiju, kojeg je državni sekretar Marco Rubio opisao kao „gospodina“.

IPAK, Meloni nije prisustvovala sastanku. U međuvremenu je francuski predsjednik Emmanuel Macron održavao bilateralne razgovore kako bi promovirao svog kandidata. U italijanskoj vladi američka reakcija protumačena je kao taktički potez Vašingtona.

„Trumpovu administraciju poznajemo već godinu i po. Kada želi deblokirati pregovore, pojačava pritisak svim raspoloživim sredstvima“, navode izvori iz italijanske vlade.

Istovremeno je italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani pokušavao pronaći rješenje. Dok je Meloni ostala u Reggio Calabriji, Tajani se u tvrđavi Forte di Bard u Dolini Aoste sastao sa francuskim kolegom Jean-Noëlom Barrotom. Na dnevnom redu bili su prekogranična saradnja i otvaranje druge cijevi tunela ispod Mont Blanca, projektu kojem se i dalje protivi dio francuske javnosti.

Tajani je tom prilikom otvorio pitanje Bosne i Hercegovine i zatražio od Francuske podršku za Zanardija Landija, ali bez uspjeha.

„Macron donosi odluke, razgovarat ću s njim“, odgovorio mu je Barrot.

U POZADINI svega nalazi se politika koju Trump namjerava voditi prema Evropi i Balkanu. Christian Schmidt, koji napušta funkciju, smatran je previše oštrim prema lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku, političaru bliskom Moskvi, kojem su Sjedinjene Američke Države nedavno ukinule sankcije.

Novi pristup Vašingtona regionu nosi prepoznatljiv Trumpov pečat: manje vojnog angažmana, budući da je američko vojno prisustvo svedeno na minimum, te veći fokus na poslovne interese, uključujući projekte povezane sa zetom američkog predsjednika Jaredom Kushnerom.

Očekuje se da će PIC ponovo zasjedati krajem mjeseca, a do tada bi blokada morala biti razriješena. Italijanska vlada tvrdi da radi s evropskim partnerima na izgradnji konsenzusa. Ipak, Meloni nije bila u Tivtu, pa nije isključeno da se na kraju pojavi kompromisni treći kandidat.

ZATEGNUTI ODNOSI s Parizom obilježavaju mandat italijanske vlade od njenog dolaska na vlast. Posljednji primjer predstavlja spor oko sjedišta nove Evropske carinske agencije.

Kandidati su bili Rim i francuski grad Lil. Nakon tri kruga glasanja u Vijeću Evropske unije i Evropskom parlamentu, Lil je odnio pobjedu uprkos snažnim naporima italijanske vlade i gradske uprave Rima, koji su računali na ekonomske koristi koje bi donijelo sjedište agencije.

Meloni i Macron sastat će se još dva puta u narednim sedmicama: na samitu G7 u Evianu 13. juna i na bilateralnom sastanku u Cannesu 25. juna.

DANAS će se, u međuvremenu, Macron, njemački kancelar Friedrich Merz i britanski premijer Keir Starmer sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Londonu.

U Palati Chigi taj sastanak je dočekan sa skepsom uz ocjenu da nijedan pregovarački proces ne može uspjeti bez učešća Sjedinjenih Američkih Država.

Atmosfera ostaje napeta. I jučer su ukrajinski dronovi gađali Sankt Peterburg. Istovremeno je američki predsjednik Donald Trump djelovao distancirano od cijelog procesa.

„Neka to riješe sami“, rekao je govoreći o pregovorima između Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, razgovorima koje je Moskva, prema ocjenama zapadnih zvaničnika, već praktično blokirala.

Za 14. juli, na francuski nacionalni praznik, Macron je sazvao još jedan prošireni sastanak takozvane „koalicije voljnih“ u Parizu. Meloni još nije potvrdila hoće li prisustvovati. Vrijeme će pokazati, stoji u objavi lista Il Manifesto.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.