Bosna i Hercegovina godinama stagnira na evropskom putu, a političke blokade, izostanak reformi i neiskorištena evropska sredstva dodatno udaljavaju zemlju od članstva u Evropskoj uniji. Profesorica međunarodnih odnosa i stručnjakinja za evropske integracije Lejla Ramić-Mesihović u razgovoru za N1 upozorila je da postojeće stanje odgovara političkim elitama koje ne žele promjene, dok građani snose posljedice njihovih odluka. Posebno je kritikovala odnos vlasti prema evropskim fondovima, komentarisala izjave Milorada Dodika o preispitivanju evropskog puta BiH, ali i govorila o mogućem utjecaju američkih međuizbora na politiku Vašingtona prema našoj zemlji.
Komentarišući alternativni izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, u kojem je analizirano 19 oblasti i ukazano na nazadovanje, Ramić-Mesihović je ocijenila da je i zvanični izvještaj Evropske komisije, objavljen 4. novembra, vrlo precizno opisao stanje u zemlji.
"Mislim da je zvanični izvještaj, koji je izašao 4. novembra, dao jako dobru dijagnozu stanja i da je mnogo stvari prvi put nazvao pravim imenom. I vetokratije je nazvao vetokratijama, i politički kalkulus političkim kalkulusom. Čini mi se da je ovo izvještaj koji je dosad najbolje opisao sve mehanizme blokade koji su postojali, ne samo na putu evropskih integracija nego generalno na putu boljitka i normalizacije stanja u ovoj zemlji", kazala je.
Dok Crna Gora napreduje prema mogućem članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine, Bosna i Hercegovina ostaje među zemljama koje najsporije provode reforme.
Ramić-Mesihović smatra da bi BiH mogla mnogo naučiti iz primjera Sjeverne Makedonije, koja se, uprkos dugogodišnjim političkim i bilateralnim problemima, uspijeva koristiti evropskim sredstvima.
Podsjetila je da Sjeverna Makedonija ima kandidatski status još od 2005. godine, dok je Bosna i Hercegovina taj status dobila znatno kasnije, u okolnostima pojačanog geopolitičkog interesa Evropske unije.
"Oni od 2005. godine imaju te bilateralne probleme, prvo s Grčkom, kasnije s Bugarskom. Poslije su došli u veliku krizu kada je riječ o vjeri u Evropsku uniju i evropskom entuzijazmu, ali su trenutno šampioni u korištenju i povlačenju sredstava iz Plana rasta. Uvijek postoji nešto što možemo uraditi. To je i Sjeverna Makedonija shvatila. I pored brojnih unutrašnjopolitičkih i vanjskopolitičkih problema, ipak se nešto može uraditi u korist svih", naglasila je.
Milioni iz Plana rasta, Erasmus+, roaming i SEPA: Šta BiH propušta?
Jedan od najvećih problema, prema njenoj ocjeni, jeste neiskorištavanje mogućnosti koje Evropska unija nudi Bosni i Hercegovini.
Govoreći o Planu rasta, ukazala je na sredstva namijenjena reformama, ali i na konkretne pogodnosti koje bi građani mogli osjetiti, poput dodatnih sredstava za Erasmus+, povoljnijeg roaminga i pristupanja jedinstvenom evropskom području plaćanja (SEPA).
"Međutim, ovdje čak ni takve stvari, koje su vrlo pragmatične, ne funkcionišu. Ako govorimo o Planu rasta, znamo da se govori o 976 miliona. To su ogromne cifre, milijarde. Nama je nekako sve to pomnoženo s nulom jer taj program ističe naredne godine. U tom programu su stvari poput dodatnih sredstava za Erasmus+, zatim dodatne pogodnosti vezane za roaming s Evropskom unijom, koji je najavljen prije nekoliko dana i kojem se svi radujemo. Na krilima tih ideja ranije smo, u okviru Berlinskog procesa, ukinuli roaming na zapadnom Balkanu", kazala je.
Posebno je istakla značaj pristupanja SEPA-i, koja omogućava brže i jeftinije prekogranične finansijske transakcije.
"Tu je, naravno, i pristupanje SEPA-i, o čemu je guvernerka Centralne banke govorila i više puta objašnjavala pozitivne efekte i značaj tog sistema. To je jedinstveni evropski prostor za plaćanja, koji omogućava vrlo brze i jeftine finansijske transakcije. Samo mi iz cijelog okruženja nismo u SEPA-i. Žao mi je što je to tako. Mislim da javnosti nećemo saopćiti nikakvu novost ako kažemo da je situacija dosta loša i da se ljudi na vlasti poigravaju sa svima nama i našom budućnošću", upozorila je.
Ukazala je i na raskorak između želja građana i djelovanja političkih predstavnika.
Prema istraživanjima Direkcije za evropske integracije, podsjetila je, gotovo dvije trećine građana podržava članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Međutim, smatra da izborni rezultati često omogućavaju opstanak političkih struktura koje blokiraju evropske reforme.
"Naši građani vrlo uporno, gotovo dvije trećine prema posljednjem istraživanju, žele da uđu u Evropsku uniju. A onda se na izborima izglasaju upravo ljudi koji u velikom broju situacija, ne u svim, naravno, predstavljaju etnokratske i etnocentrične vlasti, podložne vetokratijama, odnosno vlasti koje su uspostavile vetokratije u našem političkom sistemu. Kada kažem vetokratije, mislim prvenstveno na zloupotrebe vitalnog nacionalnog interesa. I onda opet imamo to što imamo. Ništa nam ne može pasti s neba", poručila je.
O Dodikovom preispitivanju evropskog puta
Govoreći o izjavi Milorada Dodika da SNSD načelno podržava evropski put, ali da treba preispitati ima li smisla nastaviti evropske integracije, Ramić-Mesihović nije krila nezadovoljstvo.
Postavila je pitanje političkog legitimiteta takvih poruka, ali i odgovornosti građana i javnosti koji, prema njenom mišljenju, pojedinim političarima pridaju preveliki značaj.
"Ma hajde, da Milorad Dodik preispituje evropski put! Evropski put koji je dosad testiran na više od 20 zemalja. Mislim, koga mi zavaravamo? I taj čovjek, koji bi trebalo da je politički pasivan nakon svega što se desilo u posljednjih nekoliko godina, s kojim pravom on nama svima ovdje kroji kapu? Osim što smo ga tako pustili. A pustili smo ga na više načina", kazala je.
Smatra da političari poput Dodika koriste slabosti demokratskog sistema i nedovoljnu izlaznost građana na izbore.
"Prvo ga pustimo zato što mu pridajemo značaj, a drugo zato što ne izlazimo na izbore u dovoljnom broju. I naravno da takvi ljudi profitiraju na svim deficitima naše demokratije, koja se, doduše, odvija u uslovima međunarodnog kriznog menadžmenta. Imamo i OHR, imamo i OSCE, ali ovo je još uvijek zemlja koja postoji, koja je postojala i koja će postojati, koja ima i geopolitičke i geostrateške razloge svog postojanja, uz vanjske faktore i unutrašnje snage", navela je.
Potom je uputila poruku i domaćoj javnosti.
"Mislim da smo najviše krivi mi koji slušamo šta govori Milorad Dodik i njemu slični, a ne oslanjamo se na ono što treba raditi. Ne slušamo Brisel ni pet posto koliko slušamo Dodika."
Političkim elitama odgovara da se ništa ne mijenja
Na pitanje zašto Bosna i Hercegovina ne uspijeva usvojiti ključne zakone iz oblasti vladavine prava, Ramić-Mesihović je ocijenila da problem leži i u nedostatku političke volje i u odnosu institucija prema reformama.
Prema njenim riječima, političke elite imaju direktan interes da postojeći sistem ostane nepromijenjen.
"Suština je da trenutno stanje odgovara tim političkim vetokratskim elitama. Njima je najbolje da se ne dešava ništa, odnosno da se dešava samo ono što ne remeti njihovu zonu komfora i njihove dosad uspostavljene načine generisanja kapitala i drugih aspekata moći, koje uživaju već nekoliko decenija. Meni je to vrlo jasno. Ako nekome nije jasno, zaista ne razumijem šta bi se još trebalo dogoditi da to svima bude očigledno", rekla je.
Govoreći o mogućnosti da nova vlast nakon izbora promijeni takvo stanje, sebe je opisala kao "depresivnog optimistu".
Podsjetila je da su pojedini politički akteri koji danas koče evropske integracije ranije učestvovali u procesima koji su donosili pozitivne rezultate za BiH.
