Iako je prethodnih dana davao drugačije naslućujuće izjave, Christian Schmidt, odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, potvrdio je za njemački Süddeutsche Zeitung da se povlači sa funkcije. Kao ključni razlog naveo je rastući pritisak koji je postao neizdrživ, ne samo za njega lično, već i za same strukture Dejtonskog mirovnog sporazuma. Politički analitičar Žarko Puhovski u razgovoru za N1 detaljno je secirao Schmidtov mandat, razloge pada i buduće geopolitičke potrese koji očekuju regiju.
Govoreći o Schmidtovih gotovo pet godina u BiH, Puhovski ocjenjuje da visoki predstavnik nije bitno doprinio stabilizaciji prilika, prvenstveno jer je, kako kaže, Bosna i Hercegovina i dalje duboko nestabilna država. Prema njegovim riječima, Schmidtov stvarni učinak bio je ograničen jer se njegova moć u javnosti često precjenjuje.
"Bio je doveden u situaciju da ga sabotiraju sa sve tri bitne strane u BiH, a još tu i tamo i izvana. Ako se pokaže da situacija u BiH nije lošija nego prije pet godina, i to bi se vjerovatno moglo smatrati uspjehom", smatra Puhovski.
Južna interkonekcija i gubitak "velike slike"
Jedan od ključnih razloga Schmidtovog odlaska, prema analizi Puhovskog, krije se u projektu Južne plinske interkonekcije.
Iako u BiH postoji prividni konsenzus za ovaj projekt, Puhovski objašnjava da je Christian Schmidt postao žrtva mimoilaženja s centrima moći u Vašingtonu i Njujorku.
"Schmidt se pojavio u situaciji u kojoj je prenosio intervencije svijeta, ali je ispalo da neki iz BiH imaju bolju vezu s centrima moći nego on. Prekasno je doznao da su neke stvari s Vašingtonom već dogovorene. Izletio je iz igre jer nije bio dovoljno koncentrisan na 'veliku sliku', već se isključivo fokusirao na unutrašnje odnose u BiH", navodi Puhovski, dodajući da se i sama Evropska unija našla na "klupi za rezerve" u trenutku kada je SAD pokazao stvarni interes.
Puhovski se osvrnuo i na konstantno osporavanje Schmidta od strane Rs. Ističe da je Christian Schmidt bio izložen vulgarnim napadima i pritiscima, ali nudi i zanimljivo objašnjenje zašto je visoki predstavnik podbacio u procjeni Milorada Dodika.
"On se tih godina naslušao toliko Dodikovih laži da mu više nije vjerovao ni kada je ovaj počeo govoriti istinu. To je kao priča o dječaku koji je vikao 'vuk, vuk'. Kada je Dodik prije nekoliko mjeseci tvrdio da je postigao dogovore s Vašingtonom, niko mu nije vjerovao, a kada se pokazalo da je to istina, za Schmidtovu reakciju bilo je prekasno", pojašnjava Puhovski, dodajući da su u Schmidtov odlazak "umiješani prsti" i hrvatske strane, koja je diskretnije od Dodika lobirala za svoje interese u vezi s plinskom konekcijom.
"Hrvatska je za tu Južnu interkonekciju bila posebno zainteresovana, ali kod Dodika je to očitije zato što je on čovjek koji se bahati, koji galami. Na hrvatskoj strani su to očito obavljali na malo diskretniji način, ali jedna i druga strana dovele su do toga da se protiv eksplicitne volje Schmidta, a vjerovatno i implicitno ili indirektno protiv volje dijela ljudi koji upravljaju u Evropskoj uniji, odnosno svakidašnjim funkcionisanjem povjerenstva u Briselu, postignu neki dogovori sa SAD-om, a što nisu vjerovali ni u Briselu niti kod Schmidta da je zaista moguće", pojasnio je Puhovski.
Pitanje državne imovine i (ne)mogućnost poništenja odluka
Na zahtjeve SNSD-a da se sve Schmidtove odluke proglase ništavnim, Puhovski odgovara da je to praktično nemoguće.
"To bi bio, jednostavno rečeno, očajnički potez i to bi bio onda povod da se počne raspravljati o poništenju nekih njegovih odluka, jer je to nešto što bi se doista pojavilo, tako da kažemo, iz helikoptera, kako kažu mlađe generacije, dakle odozgo, a da nema dovoljnu podršku tamo gdje je to bitno, najmanje samo u Bosni i Hercegovini", istakao je Puhovski.
Može li BiH preživjeti bez "starijeg brata"?
Govoreći o Schmidtovom nasljedniku, Puhovski ističe da će presudnu riječ imati Washington.
"To je potpuno očito, pri čemu nemojmo zaboraviti jednu stvar na koju ja kao profesor ne mogu ne ukazati. Schmidt i svi ovi prije njega imali su funkciju koja se zove visoki predstavnik. Koga, čega, potpuno je nejasno. Dakle, sad treba odrediti uopšte koga on tu predstavlja, jer Dodik je stalno insistirao na tome da on nikoga ne predstavlja zbog veta, odnosno sabotaže koje su Rusi probili u Vijeću sigurnosti, iako po propisima to nije baš bilo tako jednostavno. Međutim, sada je neovisno o formalnim odlukama bitno da se postigne dogovor između ljudi koji vode EU, to znači između Komisije u Briselu, nekoliko jakih ljudi iz SAD-a, ako SAD ostanu na tome da je Bosna i Hercegovina zanima. A u zagradi dodajem, kao što svi znamo, politika SAD-a se u svim stvarima na svijetu može promijeniti u roku od 15 minuta ako Trumpu tako padne na pamet, tako da je tu stvar potpuno otvorena. Iako to ide u dogovoru sa SAD-om, SAD će vjerovatno demonstrativno konsultovati Rusiju tako da bi taj novi čovjek, do kojeg će očito biti jako teško doći, mogao imati puno bolju, puno čvršću poziciju nego mnogi njegovi prethodnici, možda čak i nego bilo koji od njegovih prethodnika", smatra Puhovski.
