Vrijednost pogođenog izvoza iz SAD bila bi oko 22,1 milijardu eura, prema podacima Eurostata iz 2024. To je manje od početnih prijedloga, jer su neke članice EU tražile da se izuzmu određeni proizvodi – poput burbona iz Kentakija – što je bila pobjeda Francuske, Italije, Irske i Španije.
Evropska unija razmatra kako da odgovori na carine koje je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa najavila za evropsku robu, ali još nije donijela konačnu odluku.
U međuvremenu, u javnost je procurio nacrt plana mogućih kontramjera, koji uključuje širok spektar američkih proizvoda.
Evropska unija pregovara uz podršku moćnih trgovinskih instrumenata, ali i dalje ne može da se usaglasi oko odluke da li će ih zaista i upotrijebiti. Iako su ministri trgovine EU u ponedjeljak u Luksemburgu poslali poruku o "proporcionalnom i zajedničkom odgovoru", suštinsko pitanje – kako odgovoriti na novi trgovinski napad američkog predsjednika Donalda Trumpa – prijeti da naruši ionako krhko jedinstvo među članicama Unije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je iz Brisela, u trenutku kada se ministarski sastanak završavao, da EU najprije želi pregovore. Unija nudi trgovinski dogovor sa carinama "nula za nula" na industrijske proizvode, uključujući automobile, lijekove, hemikalije, plastiku i mašine.
To je takozvana "mrkva". Relativno lako je ponuditi jer su carine na industrijsku robu između EU i SAD tradicionalno niske. Što se tiče "batine", Brisel pokušava ostaviti utisak da pregovara iz pozicije snage, nadajući se da će potresi na finansijskim tržištima, koje je već pokrenula Trumpova carinska politika, oslabiti njegovu pregovaračku moć.
Carine kao ekonomska ucjena
Međutim, evropske prijestonice su podijeljene oko toga kakvu bi "batinu" trebalo upotrijebiti. Poseban instrument za suzbijanje ekonomske prisile (tzv. ACI) još nije aktiviran, ali bi dao moć Evropskoj komisiji da uvede mjere protiv američkih uslužnih sektora – uključujući tehnološke kompanije i banke.
Trumpove carine – koje bi mogle pogoditi evropski izvoz u vrijednosti od čak 380 milijardi eura – upravo su primjer ekonomskog pritiska protiv kojeg je EU razvijala ACI, piše Politico.
Ipak, činjenica da je Trump najavio "recipročnu carinu" od 20% na svu robu iz EU – uz već uvedene carine od 25% na čelik, aluminijum i automobile – ne znači da je EU spremna da odmah odgovori punom silinom.
Jedan od ministara upozorio je da bi to bio jasan znak ulaska u trgovinski rat.
Plan protivmjera – soja, duvan, kozmetika...
Prema internom dokumentu u koji je Politico imao uvid, Evropska komisija razmatra uvođenje carina do 25% na širok spektar američkih proizvoda. Među njima su soja, kukuruz šećerac, riža, bademi, sok od narandže, brusnice, duhan, čelik, aluminijum, određene vrste brodova, vozila, tekstil i razni kozmetički proizvodi.
Vrijednost pogođenog izvoza iz SAD bila bi oko 22,1 milijardu eura, prema podacima Eurostata iz 2024. To je manje od početnih prijedloga, jer su neke članice EU tražile da se izuzmu određeni proizvodi – poput burbona iz Kentakija – što je bila pobjeda Francuske, Italije, Irske i Španije.
I dok neke zemlje, poput Njemačke, Francuske i Španije, pozivaju da EU ne isključuje nijednu opciju u odgovoru Trumpu, druge – poput Irske i Italije – pokazuju veći oprez, posebno kada su u pitanju osjetljivi sektori poput farmacije i vina.
Instrument prisile: "nuklearna opcija"?
Njemački ministar ekonomije Robert Habeck izjavio je da ACI uključuje mnogo više od carinskih mjera i da se proteže i na digitalne usluge i druge sektore. Njegov španski kolega Karolos Kuérpo složio se da sve opcije moraju ostati na stolu, ali da ton odgovora mora ostati pozitivan.
Irski ministar trgovine Simon Heris upozorio je da bi aktivacija ACI- bila "nuklearna opcija" i pozvao na oprez u trenutku kada je potrebno smiriti tenzije. Italijanski ministar Antonio Tajani čak je predložio da se protivmjere za čelik i aluminium odgode za kraj aprila, umjesto 15. aprila.
Istovremeno, Evropska komisija ove sedmice razmatra i moguće kazne za Apple i Metu zbog kršenja tržišnih pravila u digitalnoj sferi, što bi moglo dodatno zaoštriti odnose između Vašingtona i Brisela.
Komesar za trgovinu Maroš Šefčovič poručio je da je odgovor EU za sada "postepen i ograničen", ali je naglasio da iz SAD još nije došlo do stvarnog angažmana koji bi doveo do zajedničkog rješenja.
