Demokratske institucije u BiH pod pritiskom: napadi iz Rs-a i politička blokada u Sarajevu
Demokratija – funkcionalnost institucija ugrožena
Evropska komisija navodi da je funkcionisanje demokratskih institucija u BiH ozbiljno ugroženo zbog trajne diskriminacije u ustavnom sistemu, zloupotrebe entitetskog veta i sistematskih napada iz Rs-a na ustavni poredak države.
U januaru 2025. godine „Trojka“ (SDP, Narod i pravda i Naša stranka) raskinula je koaliciju sa SNSD-om Milorada Dodika. Dugi pregovori sa HDZ-om BiH nisu doveli do formiranja nove većine, što je paralisalo rad Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH.
Komisija upozorava da BiH mora usklađivati ustavni okvir sa evropskim standardima i reformisati institucije kako bi mogla preuzeti obaveze iz članstva u EU.
Izbori – hitno uskladiti Ustav sa presudama Suda za ljudska prava
Ustavne i izborne reforme – bez napretka
BiH hitno mora provesti ustavne i izborne reforme kako bi svi građani imali jednaka politička prava, u skladu sa presudama Sejdić-Finci i drugim odlukama Evropskog suda za ljudska prava.
Lokalni izbori u oktobru 2024. godine bili su, prema ocjeni OSCE/ODIHR-a, konkurentni i efikasno organizovani, ali Parlament BiH nije preduzeo korake za jačanje integriteta izbornog procesa. Kampanja je bila ograničeno i pristrasno medijski pokrivena, što je dodatno narušilo povjerenje javnosti.
Komisija zahtijeva provođenje preporuka OSCE-a, GRECO-a i Venecijanske komisije, posebno u oblastima:
- transparentnosti finansiranja stranaka i kampanja,
- političkog oglašavanja i medijske ravnoteže,
- registracije političkih stranaka.
Ustavni sud BiH je u septembru 2024. i martu 2025. poništio zakon o izborima i zakon o referendumima koje je donijela Rs, ocijenivši ih neustavnim pokušajem preuzimanja nadležnosti države. Komisija zahtijeva da Rs poštuje te presude i odustane od sličnih zakona.
Nakon što je visoki predstavnik u maju 2025. blokirao javna sredstva SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj, vlast u Rs-u ukinula je javno finansiranje svih stranaka, što, prema Komisiji, stavlja opoziciju u neravnopravan položaj.
Zbog nepostojanja državnog budžeta, visoki predstavnik je u julu 2025. osigurao sredstva za nabavku izborne opreme radi pripreme za izbore 2026. godine. Nakon pravosnažne presude, Milorad Dodik je smijenjen sa funkcije, a vanredni izbori za predsjednika Rs-a zakazani su za kraj novembra.
Komisija naglašava da Centralna izborna komisija (CIK) mora ojačati kapacitete za finansijski nadzor stranaka i da se političke partije moraju uzdržati od pritisaka na CIK.
Žene u politici – skroman pomak
Žene i dalje nisu zastupljene u vrhu parlamentarnih stranaka. Nakon lokalnih izbora 2024, udio žena u općinskim vijećima porastao je sa 19,6% na 22,7%, a među načelnicima sa 3,6% na 5,6%. Komisija preporučuje usklađivanje izbornog zakonodavstva sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH.
Parlament – slaba efikasnost i zloupotreba hitne procedure
Zakonodavni rad u padu
Državni parlament je tokom 2024. usvojio samo osam zakona, a u prva četiri mjeseca 2025. tek četiri, većinom po hitnoj proceduri.
Skupština Rs-a je, prema Komisiji, donosila neustavne zakone, uključujući zakon o imunitetu kojim se pokušalo ograničiti krivičnu odgovornost nosilaca funkcija.
Federacija BiH je u aprilu 2025. imenovala državnog ustavnog sudiju, kao i članove nezavisnog policijskog odbora i upravnog odbora FTV-a, čime je okončano 12 godina zastoja.
Nadzor izvršne vlasti u entitetima i kantonima ocijenjen je slabim, jer skupštine ne prate sprovođenje preporuka nezavisnih institucija.
Vijeće ministara i Predsjedništvo – podjele i zastoji
Vladajuća koalicija bez većine
Rad Vijeća ministara BiH dodatno je oslabio nakon raspada koalicije početkom 2025. Ministar sigurnosti uhapšen je u decembru 2024, a nasljednik nije imenovan.
Predsjedništvo BiH je, zbog međusobnih razlika, odgađalo donošenje odluka, uključujući potpisivanje sporazuma sa Frontexom i IPA 2024, koji su usvojeni tek u maju 2025.
U septembru 2025. Vijeće ministara je usvojilo Reformsku agendu i dostavilo je Evropskoj komisiji na razmatranje.
Proces integracija – loša koordinacija i kašnjenje imenovanja ključnih osoba
Učešće u evropskim tijelima – ograničeno
Dijalog BiH sa EU nastavljen je kroz osmi ciklus sektorskih pododbora u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ipak, Vijeće ministara nije provelo preporuke Evropske komisije iz 2022. i 2025. godine.
Komisija zahtijeva da BiH:
- pojednostavi procedure za pripremu dokumenata prema EU,
- ojača Direkciju za evropske integracije (DEI),
- imenuje stalne delegate u sektorske pododbore,
- usvoji nacionalni plan za usvajanje pravne stečevine EU (NPAA).
Posebno se naglašava potreba da se imenuju nacionalni IPA koordinator (NIPAC) i glavni pregovarač za pristupne pregovore kako bi počeo screening proces.
Civilno društvo – prostor za djelovanje sužen, posebno u Rs-u
Zakoni protiv civilnog sektora
Komisija konstatuje da se prostor za civilno društvo dodatno suzio, naročito u Rs-u, gdje su usvojeni zakoni o “stranim agentima” i kriminalizaciji klevete, koji i dalje imaju „efekat zastrašivanja“.
Nevladine organizacije u Rs-u bile su meta pretjeranih poreskih inspekcija, a vlasti nisu osigurale transparentan sistem javnih konsultacija.
U julu 2025. Vijeće ministara usvojilo je Strategiju za razvoj civilnog društva 2025–2029, ali nije uspostavljen jedinstven okvir za raspodjelu javnih sredstava.
Ženske organizacije i aktivisti za ljudska prava ostaju ključni akteri u borbi protiv nasilja, korupcije i diskriminacije, ali su često izloženi verbalnim i fizičkim napadima, kao i SLAPP tužbama.
Reforma javne uprave – stagnacija i politička blokada
Strategijski okvir 2018–2027 – bez primjene
Provedba reformi javne uprave ozbiljno kasni, a novi Akcioni plan 2023–2027, iako završen u oktobru 2025, još nije usvojen u Vijeću ministara ni u Rs-u. Reforme su i dalje zavisne od donatora, a domaće finansiranje je minimalno.
Upravni kapaciteti – fragmentirani i slabi
Nema jedinstvenog državnog okvira za sektorsko planiranje, niti mehanizma za rješavanje sukoba nadležnosti. Ne postoji državna institucija zadužena za koordinaciju srednjoročnog planiranja, a politika i budžeti nisu međusobno usklađeni.
Javne finansije – ograničen napredak
Postoji okvir za reformu upravljanja javnim finansijama, ali izvještaji o sprovođenju nisu redovni. Komisija preporučuje:
- redovno usvajanje državnog budžeta,
- transparentnost trošenja javnih sredstava,
- jačanje kontrole fiskalnih rizika i javnih investicija.
Profesionalizacija javne službe – bez napretka
Zakonodavstvo o državnoj službi nije usklađeno među nivoima, a politički uticaj i dalje dominiše zapošljavanjem, posebno u Rs-u i kantonima.
Politička imenovanja i „v.d. statusi“ postali su pravilo, dok etnička pripadnost često ima prednost nad stručnim kriterijima.
Komisija upozorava da nema napretka u depolitizaciji, a sistem nagrađivanja i ocjenjivanja učinka ne funkcioniše.
Rodna ravnoteža
Žene čine 42% rukovodilaca u Federaciji, ali samo 27% u državnim institucijama i 33% u Rs-u.
Odgovornost i transparentnost – bez pomaka
I dalje nema napretka u jačanju odgovornosti uprave, a zakoni o pristupu informacijama nisu u potpunosti usklađeni sa međunarodnim standardima.
Usluge građanima – digitalizacija gotovo nepostojeća
BiH i dalje nema jedinstvenu politiku e-uprave, niti sistem za elektronski potpis građana, što onemogućava digitalnu transformaciju javnih usluga.
Evropska komisija konstatira da procesi imenovanja u pravosudnim institucijama ostaju pod uticajem politike, dok borba protiv korupcije i organizovanog kriminala nema vidljive rezultate. “Nepostojanje sistemske odgovornosti i ograničen kapacitet tužilaštava sprječavaju efikasno procesuiranje visoke korupcije”, navodi se u izvještaju.
Kada je riječ o slobodi izražavanja, Komisija upozorava na “pogoršanje medijskog okruženja”, uključujući porast verbalnih i političkih napada na novinare, posebno u entitetu Rs. Kritikovane su i tužbe protiv novinara s ciljem zastrašivanja, dok javni servisi i dalje funkcionišu pod jakim uticajem političkih struktura. Evropska komisija podsjeća da vlasti moraju hitno obezbijediti stabilno finansiranje i nezavisnost Radio-televizije Bosne i Hercegovine.
U dijelu o ljudskim pravima i slobodama, BiH se poziva da osigura jednaku zaštitu svih građana i provede presude Evropskog suda za ljudska prava, posebno u vezi s diskriminacijom i ograničenjem političkog učešća. Komisija upozorava da diskriminacija na osnovu etničke pripadnosti i dalje ostaje duboko ukorijenjena u institucionalnom sistemu zemlje.
Kada je riječ o ekonomskim kriterijima, Evropska komisija ocjenjuje da BiH ima ograničen napredak, uz hronične slabosti u poslovnom ambijentu i neusklađenost s evropskim standardima tržišta. Sporo usvajanje zakona i česte političke blokade, navodi se, dodatno obeshrabruju investitore i usporavaju pristup fondovima EU.
U zaključku, Evropska komisija ponavlja da je BiH ostvarila “ograničen napredak” u većini oblasti i da su potrebni “konkretni, mjerljivi koraci” da bi se otvorili pregovori o članstvu. Kao ključne prioritete izdvojeni su reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, zaštita novinara i usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom Evropske unije.
Evropska komisija u sedmom poglavlju izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine ističe da pravni okvir za azil formalno postoji, ali da je njegova primjena spora i neefikasna. Sistem azila, uprkos saradnji s Evropskom agencijom za azil (EUAA) i potpisanoj mapi puta u martu 2025. godine, i dalje pati od ozbiljnog nedostatka kadrova i resursa. U aprilu iste godine imenovan je pomoćnik ministra sigurnosti zadužen za Sektor za azil, ali sektor ostaje potkapacitiran.
Tražioci azila
Tokom 2024. godine, 21.489 osoba izrazilo je namjeru da zatraži azil u BiH, što je pad u odnosu na 27.915 godinu ranije. Međutim, samo 234 osobe su podnijele zahtjev – tek oko 1% onih koji su izrazili namjeru. Broj zahtjeva povećan je za 59% u odnosu na 2023, ali je prosječno vrijeme obrade poraslo na 225 dana. Od ukupno 234 aplikacije, samo dvije osobe su dobile status izbjeglice, dok je 97 osoba dobilo tzv. supsidijarnu zaštitu. Komisija upozorava da tražioci azila i dalje ne mogu samoinicijativno podnijeti zahtjev, što zakon formalno dozvoljava, te da su posebno ranjiva kategorija djeca bez pratnje, koja teško dolaze do sigurnog smještaja i pristupa procedurama.
U izvještaju se navodi da je u BiH u 2024. boravilo 275 ukrajinskih izbjeglica (u odnosu na 2.013 u 2023), s privremenim humanitarnim boravkom koji se obnavlja svakih šest mjeseci. Evropska komisija pozdravlja činjenicu da nije zabilježen nijedan slučaj prisilnog vraćanja (refoulement), ali upozorava da BiH mora uskladiti svoje sisteme uzimanja otisaka prstiju sa standardima EURODAC-a. Azilni centar u Delijašu ima dobre uslove, ali je gotovo prazan – 2024. godine imao je samo 20 korisnika, što se dijelom objašnjava njegovom udaljenom lokacijom.
Kada je riječ o viznoj politici, Evropska komisija konstatuje da BiH i dalje nema potpunu usklađenost s pravilima EU. Posebno se traži da vlasti ukinu bezvizne režime s Azerbejdžanom, Katarom, Kuvajtom, Turskom, Rusijom, Kinom i Vanuatuom, te sezonske izuzetke za državljane Saudijske Arabije, Bahreina i Omana. Iako su procedure za izdavanje viza djelimično usklađene s praksom EU, BiH još nema centralizirani informacioni sistem za vize, niti koristi vanjske posrednike i komercijalne servise. U julu 2025. godine usvojen je pravilnik o biometrijskim karakteristikama stranaca, ali Komisija upozorava da treba pojačati kontrole u vezi s izdavanjem pasoša i proizvodnjom biometrijskih dokumenata.
U dijelu koji se odnosi na upravljanje granicama i saradnju sa Frontexom, Komisija navodi da je BiH u januaru 2025. usvojila novi Zakon o graničnoj kontroli, koji predviđa uvođenje sistema za napredne podatke o putnicima (API), te da se hitno mora donijeti zakon o registru putničkih imena (PNR). U junu 2025. potpisan je sporazum o statusu Frontexa, koji omogućava raspoređivanje timova s izvršnim ovlastima. U septembru 2025. devet službenika Frontexa bilo je raspoređeno u BiH, a daljnje misije čekaju potpisivanje operativnog plana s Graničnom policijom.
Fali ljudi
Komisija posebno upozorava na nedostatak osoblja u Graničnoj policiji – četvrtina radnih mjesta je i dalje nepopunjena. Dodatnu zabrinutost izazvao je slučaj iz prve polovine 2025. godine kada su politički lideri iz entiteta Rs putovali u inostranstvo uprkos važećim potjernicama, što je dalo “lošu sliku o efikasnosti i odgovornosti” graničnih institucija. Saradnja s policijama susjednih zemalja ocijenjena je pozitivno, uz više zajedničkih akcija protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata. Broj presuda za krijumčarenje značajno je porastao, ali centralni istražni ured Granične policije i dalje nema dovoljno istražitelja.
U dijelu o ekonomskim kriterijima, Komisija navodi da je ekonomsko upravljanje u BiH dodatno oslabljeno zbog političkih tenzija i institucionalne fragmentacije. Donošenje budžeta za institucije na državnom nivou kasni, a fiskalna politika je sve manje vjerodostojna jer se fokusira na kratkoročne poteze – povećanje plata i socijalnih davanja bez rasta produktivnosti. Strukturne reforme stagniraju, a Program ekonomskih reformi i dalje kasni već četvrtu godinu zaredom.
Makroekonomski pokazatelji ukazuju na usporavanje rasta: bruto domaći proizvod (BDP) je sa 4,1% u 2023. pao na 2,6% u 2024, dok je u prvoj polovini 2025. iznosio svega 1,7%. Deficit tekućeg računa porastao je s 2,2% na 3,9% BDP-a, uglavnom zbog smanjenog izvoza i većeg uvoza. U strukturi izvoza najviše su pogođeni mineralni proizvodi, metali i obuća, dok je rast zabilježen u izvozu vojne opreme i transportnih sredstava.
Inflacija je u prvih sedam mjeseci 2025. porasla na prosječnih 3,8%, uz rast cijena hrane od 8,8%. Komisija upozorava na ozbiljne nedostatke u statistici, posebno zbog neusklađenih podataka iz entiteta Rs, te ističe da zemlja još nema centralni registar bankovnih računa građana niti potpunu usklađenost sa standardima EU u fiskalnom izvještavanju.
A fali i para! Sve više!
Fiskalni deficit povećan je s 1,2% BDP-a u 2023. na 1,9% u 2024. godini, dok je javni dug porastao na 27,4% BDP-a. Veći prihodi od poreza iskorišteni su prvenstveno za povećanje plata, penzija i socijalnih naknada, dok su javne investicije ostale niske. Komisija ocjenjuje da takva kratkoročna fiskalna politika dodatno slabi ekonomske temelje zemlje, ne doprinosi rastu i ne zaustavlja odlazak radne snage.
Posebno se kritikuje odsustvo koordinacije između entiteta i države u vođenju fiskalne politike, kao i donošenje zakona u Federaciji BiH i Rs koji omogućavaju zaduživanje bez državne saglasnosti. Evropska komisija zaključuje da BiH i dalje nema funkcionalnu tržišnu ekonomiju, a da njen “monetarni okvir ostaje stabilan samo zahvaljujući valutnom odboru”, dok ključne ekonomske reforme ostaju blokirane političkim nesuglasicama.
Evropska komisija, nadalje, ocjenjuje da je institucionalni i regulatorni okvir za poslovanje dodatno oslabljen. Iako su imovinska prava uglavnom uspostavljena, njihova primjena je u praksi spora i komplikovana, posebno u oblasti registracije nekretnina. Broj neriješenih civilnih i trgovačkih sporova na prvostepenim sudovima porastao je za oko 1% u 2024. godini, što dodatno otežava provedbu ugovora i rješavanje komercijalnih sporova.
Poslovanje u cijeloj zemlji i dalje je otežano zbog tehničkih i administrativnih prepreka: obaveze pribavljanja istih dozvola u svakom entitetu ili lokalnoj zajednici, različiti lokalni standardi za građevinske dozvole, te plaćanje oko 3.500 različitih lokalnih taksi i naknada. Ove prepreke koče konkurenciju i obeshrabruju domaće i strane investitore. Kao rezultat toga, broj stranih “greenfield” investicija i rast srednjih preduzeća ostao je vrlo ograničen.
Informalna ekonomija i nivo korupcije i dalje su značajni. Nezvanični sektor, iako pruža zaposlenje i prihode, izravno utiče na konkurenciju, smanjuje poreznu osnovicu, te vodi do nižih penzijskih prava i povećava rizik od siromaštva starijih građana. Transparency International je za 2024. zabilježio pad indeksa korupcije za dvije tačke i pad u rangiranju za šest mjesta, na 114. od 180 zemalja, što ukazuje na rast percipirane korupcije.
Državni utjecaj
Državni utjecaj na tržište ostaje veliki – oko trećina zaposlenih radi u javnoj upravi, zdravstvu, obrazovanju i javnim preduzećima. Javna preduzeća često nisu reformisana, a složeni postupci javnih nabavki i niska administrativna kapaciteta otežavaju poštenu konkurenciju, što je u suprotnosti s EU standardima. Državna pomoć je službeno niska (1,1% BDP-a u 2022.), ali indirektna podrška i dalje narušava konkurenciju. Praćenje i kontrola državne pomoći otežani su djelimičnom pravnom usklađenošću i nejednako provedenim pravilima širom zemlje.
U segmentu privatizacije i restrukturiranja, napredak je ograničen. Oko 540 preduzeća u vlasništvu je države, što čini oko 10% ukupnog zaposlenja i četvrtinu javnog sektora. Dug javnih preduzeća iznosi gotovo 30% BDP-a, uz visok udio kratkoročnih obaveza, dok kontingentne obaveze s visokim rizikom dosežu oko 5% BDP-a. Polovina ovih kompanija zahtijeva direktnu ili indirektnu budžetsku podršku, što opterećuje javne finansije. Praktični koraci za restrukturiranje ili privatizaciju su ograničeni, iako Rs entitet bilježi određeni napredak u jačanju upravljanja i nadzora nad javnim preduzećima. Transparentnost ostaje problematična, jer ne postoji objedinjeni izvještaj na nivou cijele zemlje.
Finansijski sektor ostaje stabilan, s dobrim kapitalnim i likvidnim rezervama. Depoziti su rasli 7,6% u 2024. i 7,8% u prvoj polovini 2025., dok je nominalni rast kredita dosegao 9% u 2024. i 10% u prvoj polovini 2025. Ipak, kreditni rizici su viši u manjim domaćim bankama. Fragmentacija finansijskog tržišta i nedostatak podataka otežavaju procjenu rizika, dok zemlja nema jedinstveni sistem finansijske sigurnosti. Ne-bankarstvo i tržište kapitala ostaju mala, s kapitalizacijom berze od 22,5% BDP-a krajem 2024.
Tržište rada pokazuje spor napredak. Registrirana zaposlenost porasla je samo 0,1% u prvoj polovini 2025., dok je nezaposlenost porasla s 12,7% u 2024. na 13,3%. Nezaposlenost mladih (15-24) porasla je s 29,9% na 34,6%. Dugoročna nezaposlenost ostaje visoka (73,2%). Strukturni problemi uključuju nesklad vještina, nedostatak poslova i visoku poresku opterećenost rada. Realne plate rastu brže od produktivnosti, što može povećati inflaciju i smanjiti konkurentnost izvoza.
Obrazovanje i inovacije ostaju nedovoljno razvijeni. Fragmentirana koordinacija među brojnim lokalnim strategijama i institucijama otežava razvoj ljudskog kapitala. Iako BiH troši oko 4% BDP-a na obrazovanje, obrazovni sistem ne osigurava vještine potrebne za zelenu i digitalnu tranziciju. Zemlja je u 2024. pristupila Evropskom savezu za praktičnu obuku (EafA), ali ulaganja u istraživanje i razvoj ostaju niska, a koordinacija u ovoj oblasti slaba.
Fizički kapital i infrastruktura su nedovoljni za ubrzani ekonomski rast. Politički zastoji i slabe procedure javnih ulaganja ograničavaju privatna i javna ulaganja. Neto FDI ostaje nizak (3,4% BDP-a u 2024.). Napredak je postignut uglavnom u cestovnoj infrastrukturi, dok energetski sektor zavisi od uglja s visokim emisijama CO₂. Pristup obnovljivim izvorima energije je ograničen, a NECP plan još nije usvojen.
Prilagodljiv proizvodni sektor
Struktura proizvodnje polako se preusmjerava ka sektorima usluga – udeo proizvodnih sektora smanjen je s 35,2% na 30,3% između 2019. i 2024., dok su trgovina, turizam, IT i administrativne usluge porasli s 33,1% na 37,2%. Većina kompanija su mikro i mala preduzeća.
Integracija s EU i konkurentnost cijena ostaje visoka, s 73% ukupne trgovine unutar EU, dok se trgovina sa CEFTA zemljama povećala na 16,9%. Otvorenost trgovine (izvoz + uvoz) iznosi 97,4% BDP-a. Struktura izvoza nije diversifikovana i oslanja se na osnovne metale, mašine i hemijske proizvode. Povećanje nominalnih plata i jačanje eura u odnosu na neke treće zemlje smanjuju konkurentnost izvoza.
U oblast javnih nabavki u BiH djelimično usklađena sa EU zakonodavstvom, ali još uvijek postoji značajan prostor za poboljšanja. Trenutna strategija javnih nabavki za period 2024–2028. implementira se s ciljem izrade novog zakona o javnim nabavkama. Zakonski okvir za koncesije i partnerstva javnog i privatnog sektora (PPP) ostaje fragmentiran i nije u skladu sa osnovnim EU principima, što znači da BiH nema efikasne mehanizme strateškog planiranja i nadzora. Komisija preporučuje izradu zajedničkog plana harmonizacije pravnog okvira između svih nivoa vlasti, kako bi se obezbijedila dosljedna primjena propisa.
Implementacija postojećeg zakona o javnim nabavkama zaostaje. Potrebna su dodatna prilagođavanja EU praksama, uključujući inovativna partnerstva, dinamičke sisteme kupovine, elektronske kataloge, kriterij “najbolji odnos cijene i kvaliteta” i pristup “troškovni životni ciklus”. Potpuna digitalizacija procesa nabavki i uvođenje e-komunikacije mogu povećati efikasnost i smanjiti birokratske prepreke. Iako su aktivnosti predviđene akcijskim planom za 2024. uspješno provedene, sistem još uvijek ne nudi korisnički jednostavne alate ni potpunu funkcionalnost e-komunikacije.
Kapacitet implementacije i nadzora je slab. Udio javnih nabavki u BDP-u smanjen je sa 10,3% u 2023. na 9,8% u 2024., dok je prosječan broj ponuda po tenderu ostao nizak (1,75). Administrativni kapaciteti Agencije za javne nabavke (PPA) nisu dovoljni za nadzor nad svim procedurama i ugovorima. Preko polovine tendera dobiva samo jednu ponudu, a 75,2% ugovora dodjeljuje se isključivo po cijeni. Agencija je organizovala specijalizovanu obuku za većinu ugovornih tijela i pojačala saradnju s tužilaštvom i civilnim društvom, ali koordinacija sa sudovima i ostalim institucijama i dalje treba poboljšanje.
Pravo nema ko da štiti
Sistem pravne zaštite je djelimično usklađen sa EU zakonodavstvom. Tijelo za reviziju nabavki (PRB) suočava se sa nedostatkom tehničkih kapaciteta i velikim brojem žalbi (3.072 u 2024., 4.038 u 2023.), dok pristup prethodnoj sudskoj praksi i dugotrajni procesi otežavaju efikasno rješavanje sporova. Od juna 2025. uvedene su poboljšane funkcije pretrage za odluke PRB-a i sudske presude, u skladu sa preporukama SIGMA-e, čime je olakšana kontrola i transparentnost procesa.
Statistika i statistička infrastruktura još uvijek zahtijevaju usklađivanje sa EU standardima. Zakon o statistici treba integrirati principe Evropskog kodeksa statistike, dok Agencija za statistiku BiH (BHAS) mora ojačati koordinaciju s ostalim institucijama koje proizvode zvanične statistike. Nacionalni računi još nisu u skladu sa EU zakonodavstvom, a harmonizacija podataka o BDP-u po NUTS II regijama još je u toku. Također, statistika o međunarodnoj trgovini uslugama, stranim povezanim kompanijama i kratkoročna statistika industrije i usluga zahtijevaju pravovremenu i dosljednu objavu.
U finansijskoj kontroli, implementacija strateškog okvira PIFC (2020-2025) je neujednačena. Pravilnici o upravljačkoj odgovornosti postoje u državnim institucijama i Federaciji, ali u Rs entitetu još uvijek nisu razvijeni. Delegacija ovlasti je ograničena na politički nivo, što otežava efikasnu unutrašnju kontrolu. Internalni audit djeluje u skladu s međunarodnim standardima, ali nedostaje jedinstven kvalitetni okvir i prisustvo u Brčko Distriktu, dok implementacija preporuka ostaje niska (28–55%).
Vanjski audit pokazuje ograničenu institucionalnu snagu. Napredak je postignut kroz implementaciju modularnog sistema upravljanja auditom (AMS), ali nejednaka upotreba izvještaja od strane zakonodavnih tijela i niska stopa implementacije preporuka ostaje problem. Rs entitet još treba usvojiti strategiju komunikacije o vanjskom auditiranju.
Konačno, zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura protiv falsifikovanja su nedovoljno razvijeni. BiH još nije uspostavila koordinacioni anti-fraud servis (AFCOS) niti ratificirala Ženevsku konvenciju iz 1929. za suzbijanje falsifikovanja valuta, a zakonski okvir za obje oblasti nije usklađen sa EU acquis.
Komšije i susjedi
Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja predstavljaju ključni dio evropskog integracijskog procesa BiH. Oni doprinose stabilnosti, pomirenju i kreiranju okruženja pogodnog za rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja i naslijeđa prošlosti.
Bosna i Hercegovina aktivno učestvuje u brojnim regionalnim inicijativama, uključujući CEFTA-u, Energetsku zajednicu, Transportnu zajednicu, Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) i Regionalni savjet za saradnju, čiji je sjedište u BiH. Godine 2025. BiH je predsjedavala EU Strategijom za Dunavsku regiju i US-Adriatic Charter (A5).
Na petom godišnjem Samitu EU-zapadni Balkan u decembru 2024. u Briselu potvrđena je perspektiva članstva za region, dok je BiH aktivno učestvovala u regionalnim inicijativama plana rasta za zapadni Balkan, uključujući sastanke ministara i lidera. Na Samitu Berlinskog procesa u Londonu u oktobru 2025. lideri regiona usvojili su revidirani akcioni plan za Zeleni plan zapadnog Balkana, mapu klimatske adaptacije i dogovorili napredak u regionalnoj mobilnosti i implementaciji CEFTA odluka.
BiH je ratifikovala četiri od pet regionalnih sporazuma o mobilnosti. Peti sporazum, o pristupu visokom obrazovanju i upisu na studije, ratifikovan je u oktobru 2024., dok sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama još treba da bude brzo ratifikovan. Zakonodavni i praktični napori za rješavanje pitanja nestalih osoba i povratka izbjeglih porodica iz devedesetih godina i dalje su nedovoljni; 7.575 osoba još se vodi kao nestalo, a 82 su identifikovane u 2024., dok je do sada 2025. identifikovano 54 nestale osobe.
BiH održava dobre bilateralne odnose sa susjedima i zemljama u procesu proširenja EU, uključujući Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Tursku, Gruziju i Moldaviju. Odnosi sa Kosovom ostaju neformalni zbog nepriznavanja nezavisnosti. Sa Hrvatskom, i pored dobrih odnosa, ostaju otvorena pitanja: neratifikovani granični sporazum iz 1999., problemi oko privatne imovine i plan za odlaganje radioaktivnog otpada u Trgovskoj Gori.
Sposobnost preuzimanja obaveza članstva – Unutrašnje tržište
Ovaj klaster obuhvata slobodu kretanja robe, radnika, prava na uspostavljanje poslovanja i pružanje usluga, slobodno kretanje kapitala, pravo društava, zaštitu intelektualnog vlasništva, konkurencijsku politiku, finansijske usluge i zaštitu potrošača i zdravlja.
Sloboda kretanja robe – BiH nema koherentan zakonodavni i institucionalni okvir za proizvodnju, distribuciju i stavljanje na tržište industrijskih proizvoda. Fragmentirani propisi i nedostatak državne strategije otežavaju usklađivanje sa EU acquis. Standardizacija, akreditacija, procjena usklađenosti i tržišni nadzor su slabo koordinisani, a pravna sigurnost je ugrožena neravnomjernom primjenom pravila i obaveznih standarda. U 2024. godini Institut za standardizaciju BiH usvojio je 1.136 evropskih standarda, ali su stari ex-Yugoslav standardi još uvijek na snazi.
Sloboda kretanja radnika – Pravo građana EU da rade u BiH ograničeno je Zakonom o strancima. Zakoni entiteta i Brčko Distrikta nisu potpuno usklađeni sa državnim zakonodavstvom. U 2024. izdano je 5.798 radnih dozvola, ali BiH još uvijek nema nacionalnu bazu radnih mjesta potrebnu za pristup EURES mreži. Socijalna koordinacija i dalje je fragmentirana, a sporazumi o socijalnom osiguranju postoje sa 18 EU država, bez novih dogovora u izvještajnom periodu.
Pravo na uspostavljanje poslovanja i sloboda pružanja usluga – Zakonodavstvo nije u skladu sa EU acquis. Nema državnog zakona o uslugama u skladu sa Direktiva o uslugama, niti je uspostavljena tačka jedinstvenog kontakta. Koordinacija između nivoa vlasti ključna je za usklađivanje zakonodavstva.
Poštanske usluge – Djelimična usklađenost sa EU acquis. Potreban je državni zakon i jača institucionalna kontrola tržišta poštanskih usluga kako bi se pripremilo potpuno otvaranje tržišta konkurenciji.
Stručne kvalifikacije – Nije postignuto usklađivanje sa EU acquis. Nacionalni okvir kvalifikacija nije referenciran na evropski okvir, a lista regulisanih profesija i dalje je nepotpuna.
Sloboda kretanja kapitala
U EU kapital i investicije moraju slobodno cirkulirati, uz jedinstvena pravila za prekogranična plaćanja. BiH je ostvarila ograničen napredak u liberalizaciji kratkoročnih ograničenja kapitala, dok i dalje postoje uslovi kod odobravanja kredita. Stranci još uvijek ne mogu slobodno sticati nekretnine, a posjedovanje poljoprivrednog zemljišta je zabranjeno. Republika Srpska je 2024. regulisala elektronski novac i izdala tri licence, dok u Federaciji zakonska rješenja nisu donijeta. Registar stvarnih vlasnika pravnih lica u skladu sa EU acquis još nije uspostavljen, a FIU djeluje samostalno i operativno.
Zakon o društvima
Legislativa BiH djelimično je usklađena sa EU acquis i zahtijeva harmonizaciju na državnom nivou. Potrebno je pojednostaviti registraciju i poslovanje kompanija, unaprijediti digitalne alate, olakšati prekogranične operacije i osigurati prava akcionara. Finansijsko izvještavanje koristi IFRS standarde, ali nadzor nad revizorima još nije objedinjeni na državnom nivou.
Intelektualno vlasništvo
Strategija intelektualnog vlasništva je istekla, a zakonodavna rješenja za autorska i srodna prava tek su u pripremi. Potrebna je dalja harmonizacija prava industrijskog vlasništva, uključujući patente, žigove, dizajne i topografiju poluprovodničkih proizvoda. Kapaciteti za provedbu prava intelektualnog vlasništva su ograničeni, a koordinacija institucija mora biti poboljšana.
Konkurencijska politika i državna pomoć
Zakonodavstvo je djelimično usklađeno sa EU acquis. Rad Vijeća za konkurenciju i Vijeća za državnu pomoć ometa etnički zasnovano odlučivanje, a kapaciteti za provođenje odluka su nedovoljni. U 2024. je provedeno 28 istraživanja konkurencije i doneseno 48 odluka, dok je Vijeće za državnu pomoć donijelo samo jednu odluku. Potrebno je jačanje nadzora, transparentnosti i implementacije pravila o državnoj pomoći.
Finansijske usluge
Bankarski sektor zahtijeva jaču konsolidaciju nadzora i uvođenje fonda za rješavanje bankarskih kriza u skladu sa EU direktivama. Zakonodavstvo o osiguranju u Federaciji je djelimično harmonizovano sa Solvency II, dok je sektor dobrovoljnih penzijskih fondova neuređen. Na tržištu kapitala koordinacija i usklađenost sa EU acquis još uvijek nedostaje.
Zaštita potrošača i javnog zdravlja
Zakon o zaštiti potrošača iz 2006. nije u skladu sa najnovijim EU standardima, uključujući digitalna tržišta. U 2024. Ombudsman je obradio 1.100 žalbi potrošača. Na polju javnog zdravlja ne postoji državna strategija, a zakonodavstvo o kontroli duhana, medicinskim proizvodima i zaštiti pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti nije usklađeno sa EU acquis. Bolja koordinacija, reforma e-Health sistema i veća dostupnost usluga marginaliziranim grupama ostaju ključni izazovi.
Bosna i Hercegovina i dalje suočava se s velikim izazovima u ispunjavanju standarda Evropske unije, kako u oblasti ekonomskih reformi, tako i u pitanjima socijalne politike, obrazovanja i kulturne politike. Analiza stanja po poglavljima EU pokazuje spor napredak i brojne pravne i institucionalne prepreke.
Slobodna kretanja kapitala i bankarski sektor
Iako EU propisuje slobodno kretanje kapitala i ujednačena pravila za prekogranična plaćanja, BiH još uvijek uvodi ograničenja pri sticanju nekretnina, naročito za strance, a poljoprivredno zemljište je van domašaja stranih investicija. Federacija BiH nije donijela zakonodavstvo o elektronskom novcu, dok je Rs izdala tri licence. Registar stvarnih vlasnika pravnih osoba i centralna koordinacija nadležnih institucija još nisu uspostavljeni, a preporuke iz posljednjeg Moneyval izvještaja iz decembra 2024. zahtijevaju hitnu implementaciju.
Zakonodavstvo o kompanijama i intelektualnoj svojini
Pravni okvir za registraciju i poslovanje kompanija je djelimično usklađen s EU acquis, ali je koordinacija između entiteta i Brčko distrikta nedovoljna. BiH još uvijek nema jedinstveni nadzorni organ za revizore, a u području intelektualne svojine strategija je istekla, dok kapaciteti za provedbu zakona i sudska koordinacija ostaju ograničeni. Parlamenatska usvajanja novih zakona o patentima, žigovima i autorskim pravima još su u tijeku, a pristup Evropskoj patentnoj konvenciji nije realiziran.
Konkurencija, državna pomoć i liberalizacija
Zakonodavstvo o konkurenciji djelimično je usklađeno s EU, ali etnički uvjetovana odlučivanja u Vijeću za konkurenciju ometaju provođenje pravila. Primjena zakona u 2024. i 2025. pokazuje nizak nivo sankcionisanja kartela i spajanja firmi, dok je nadzor državne pomoći ograničen, a transparentnost mjera nedovoljna.
Finansijske usluge i monetarna politika
Bankarski sektor zahtijeva dodatnu harmonizaciju sa EU standardima, naročito u oblasti kapitalnih zahtjeva i nadzora konglomerata. Nisu provedene značajne reforme u okviru bankarskog restrukturiranja i rješavanja kriznih situacija. U osiguranju i penzijama postoje parcijalna usklađivanja, dok digitalna i održiva finansijska infrastruktura još uvijek nedostaje. Centralna banka ostaje u okviru valutnog odbora, što ograničava nezavisnost i usklađenost sa EU standardima monetarne politike.
Digitalna transformacija i mediji
Bosna i Hercegovina nije postigla napredak u zakonodavstvu i strategijama za elektronske komunikacije, digitalne usluge i sigurnost mreža. Nije uspostavljen jedinstveni nadzorni organ za digitalne transakcije, dok mediji još nisu osigurani kroz stabilan i neovisno finansiran javni servis, što ograničava pluralizam i digitalnu transformaciju.
Poreska i ekonomska politika
Razlike između entitetskih poreskih režima ometaju kreiranje jedinstvenog ekonomskog prostora. Nepostojanje automatske razmjene informacija i nedostatak koordinacije između poreskih organa otežava nadzor. Fiskalna pravila ostaju fragmentirana, a Fiskalni savjet i ekonomski planovi se ne provode dosljedno.
Socijalna politika i tržište rada
Socijalni sistemi i politike zapošljavanja su fragmentirani i nedovoljno učinkoviti. Stopa nezaposlenosti iznosi 12,6%, dok mladi i žene najviše trpe. Nezaposlenost mladih iznosi 30,2%, a neformalno zapošljavanje ostaje visoko. Strategija za socijalnu zaštitu i smanjenje siromaštva nije usvojena na državnom nivou, dok inkluzivni pristupi, zaštita djece i osoba s invaliditetom te deinstitucionalizacija zaostaju. Rodna ravnopravnost je slabo provedena, a žene zarađuju 78–85% u odnosu na muškarce.
Industrijska politika i inovacije
Podrška za mala i srednja preduzeća se povećava, ali nema državne strategije za industrijski razvoj niti koordiniranih mjera za digitalnu i zelenu tranziciju. Poslovno okruženje i ulaganja u inovacije ostaju ograničeni. U oblasti nauke i istraživanja, izdvajanja ispod 0,3% BDP-a i fragmentirano zakonodavstvo ograničavaju uspjeh u evropskim okvirima.
Obrazovanje i kultura
BiH treba reformisati obrazovni sistem prema kompetencijama, poboljšati digitalnu transformaciju i osigurati inkluzivno obrazovanje. Kurikulumi i nastava ostaju fragmentirani, a pristup učenju na bosanskom jeziku u Rs izaziva tenzije. U visokom obrazovanju, nacionalni okviri i priznanja diploma nisu u potpunosti usklađeni s EU standardima. U kulturi, zakonodavstvo i finansiranje ostaju neuređeni, a dugoročna stabilnost institucija i transparentno odlučivanje su ograničeni.
Digitalna transformacija i mediji
Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u usklađivanju telekomunikacijskog zakonodavstva sa EU standardima, uključujući Direktivu o smanjenju troškova širokopojasnog interneta i Gigabit Infrastructure Act. Potrebno je usvojiti strategiju za telekomunikacije, razviti strategiju za širokopojasni internet i dodijeliti 5G licence. Agencija za komunikacije i dalje nema potpunu financijsku i političku nezavisnost.
U oblasti digitalnih usluga i vladinih digitalnih servisa napredak je ograničen; potrebno je uskladiti zakonodavstvo s EU Digital Services Act, Digital Markets Act i AI Act te uspostaviti jedinstvenu strategiju digitalne transformacije. Cyber sigurnost i digitalno povjerenje također su nedovoljno razvijeni, uključujući nedostatak CSIRT timova i zakonodavnog okvira.
U medijima, prelazak s analogne na digitalnu televiziju je u toku, ali finansijski modeli lokalnih javnih emitera trebaju biti revidirani kako bi se smanjio politički pritisak i osigurala medijska pluralnost.
Oporezivanje
Indirektno oporezivanje djelimično je usklađeno s EU, dok su direktni porezi i doprinosi i dalje različiti na nivou entiteta. Bosna i Hercegovina nije preuzela automatsku razmjenu informacija o finansijskim računima prema OECD standardu. Administrativni kapaciteti ITA-a ostaju nedovoljni, a koordinacija između poreznih uprava je ograničena.
Ekonomska i monetarna politika
Valutni odbor veže BAM za euro, ali zakon o Centralnoj banci ne osigurava potpunu nezavisnost. Fiskalna pravila su na entitetskom nivou, dok ne postoji nezavisna fiskalna institucija na državnom nivou. Ekonomsku reformu i budžetske procedure otežava ograničen kapacitet Direkcije za ekonomsko planiranje i nedostatak političke podrške.
Socijalna politika i zapošljavanje (Poglavlje 19)
Zapošljavanje i radna prava ostaju problematični: stopa aktivnosti 49,1%, zaposlenosti 42,9%, nezaposlenosti 12,6%, a mladi su posebno pogođeni (30,2%). Strategija zapošljavanja nije usvojena od 2014. godine. Socijalna zaštita, inkluzija osoba s invaliditetom i djece su nedovoljno razvijene. Rodna ravnopravnost je slabo primijenjena; žene zarađuju 78–85% u odnosu na muškarce, dok je provedba politike ravnoteže privatnog i profesionalnog života ograničena.
Preduzetništvo i industrijska politika (Poglavlje 20)
Entiteti su unaprijedili podršku MSP-ima i socijalnim preduzećima, ali ne postoji državna strategija za industrijski razvoj. Transparentnost i odgovornost javnih preduzeća su ograničeni. Pripreme za zelenu i digitalnu transformaciju industrije su u ranoj fazi.
Nauka i istraživanje
Zakonodavni okvir je fragmentiran. Iako Bosna i Hercegovina učestvuje u Horizon Europe programu, ulaganja u istraživanje i inovacije su manja od 0,3% BDP-a, znatno ispod ciljeva Evropskog istraživačkog prostora.
Obrazovanje i kultura
Potrebna je tranzicija sa sadržajno orijentisanog na kompetencijsko obrazovanje. Participacija u međunarodnim ispitivanjima PISA, TIMSS i ICILS je ograničena, a kurikulumi su još uvijek politizirani. Infrastruktura i finansiranje obrazovanja djece s posebnim potrebama su nedovoljni. U visokom obrazovanju potrebno je intenzivirati akreditaciju i osigurati kvalitet. U kulturi, dugoročno finansiranje i status ključnih kulturnih institucija i dalje nisu osigurani.
Carinska unija
Bosna i Hercegovina primjenjuje carinske tarife u skladu s EU, ali je još uvijek posmatrač u Zajedničkoj tranzitnoj konvenciji. Potrebno je poboljšati kapacitete ITA-e, interoperabilnost IT sistema i primjenu alata za suzbijanje prekogranične šverca.
Transport
Reforme u transportnom sektoru su spore. Putna sigurnost je loša, železničke i plovne infrastrukture su zastarjele, dok zakonodavstvo za multimodalni transport nije razvijeno. Civilno zrakoplovstvo pati od nedostatka kvalifikovanog kadra.
Energetika
Pravna regulativa za sigurnost opskrbe električnom energijom i gasom nije usklađena s EU. Zemlja je i dalje zavisna od ruskog gasa, a zakonodavstvo za unutrašnje tržište električne energije i gasne mreže kasni. Podrška obnovljivim izvorima i energijskoj efikasnosti je nedovoljna, a nezavisnost regulatornih tijela je ograničena.
Socijalna politika i tržište rada
Investicije u koridore i TEN-T infrastrukturu napreduju sporo. Potrebno je ažurirati jedinstveni spisak projekata i unaprijediti regionalne električne veze. Prekogranična saradnja sa susjedima je ograničena.
Zaštita okoliša i klimatske promjene
Zakonski okvir je djelimično usklađen s EU. Potrebne su strategije za upravljanje otpadom, kvalitetu zraka i vode, te zaštitu prirode. Provedba procjene uticaja na okoliš je nedosljedna. Kemijska i industrijska regulativa još nije u potpunosti implementirana. Civilna zaštita zahtijeva povezivanje sa evropskim sistemima, uključujući uvođenje broja 112 za hitne slučajeve.
Carinska unija i indirektno oporezivanje
Bosna i Hercegovina je dio carinske unije EU i primjenjuje zajednička carinska pravila i procedure, što zahtijeva zakonodavno usklađivanje, adekvatnu administrativnu i provedbenu sposobnost te pristup i interoperabilnost s EU elektronskim carinskim sistemom. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) odgovorna je za implementaciju carinskih propisa i politika, koje trebaju biti u skladu s EU acquisom, uključujući Carinski kodeks Unije.
Do sada su četiri kompanije priznata kao ovlašteni ekonomski operatori (AEO), od čega su dvije dodijeljene u izvještajnom periodu. Carinska tarifa i klasifikacija robe usklađeni su s kombinovanom nomenklaturom EU. Bosna i Hercegovina primjenjuje Pan-Euro-Mediteransku konvenciju i počela je usvajati tranzicijska pravila o porijeklu u trgovini s EU.
Zemlja je još uvijek posmatrač u Konvenciji o zajedničkom tranzitu i planira pristupiti nakon ispunjenja svih pravnih i tehničkih zahtjeva, uključujući nadogradnju novog kompjuterskog tranzitnog sistema koji funkcioniše od avgusta 2022. godine. Potrebno je poboljšati saradnju s Evropskom kancelarijom za borbu protiv prevara (OLAF) i primjenu alata za borbu protiv krijumčarenja duhana i drugih nezakonitih aktivnosti.
Administrativni i operativni kapaciteti UIO trebaju značajno jačanje, naročito u operativnim jedinicama. Sistem upravljanja rizicima ostaje neadekvatan, a carinske kontrole se još uvijek obavljaju 40% fizički, iako je to smanjenje u odnosu na 60% iz 2023. godine. UIO IT sistemi još uvijek nisu u potpunosti interoperabilni s EU zajedničkim sistemima.
Zelena agenda i održiva povezanost
Transportna strategija BiH važi do 2030., ali ažurirana strategija s realnijim ciljevima još nije usvojena. Reforme u transportnom sektoru već godinama su nedovoljne, posebno u oblasti željezničkog i pomorskog transporta, dok se fokus uglavnom stavlja na infrastrukturne projekte.
Na cestama, zakonodavstvo o sigurnosti i dalje je nezadovoljavajuće, broj nesreća i poginulih ostaje visok. Željeznička infrastruktura je zastarjela i nesigurna, a zakonodavstvo nije u potpunosti usklađeno s četvrtim paketom EU za željeznice. Pomorski i unutrašnji vodni transport zahtijevaju državni zakonodavni okvir u skladu s EU standardima.
Energetika
Bosna i Hercegovina još nije uspostavila zakonodavni okvir za sigurnost snabdijevanja električnom energijom i prelazak sa uglja na obnovljive izvore. Zemlja je gotovo u potpunosti ovisna o jednom izvoru gasa iz Rusije. Zakonska usklađenost s paketom za integraciju električne energije i trećim energetskim paketom EU je kasni. Podrška obnovljivoj energiji i elektronski registri u entitetima se polako uvode.
Trans-evropske mreže
Potrebno je ubrzati realizaciju reformi i usvojiti višegodišnje planove održavanja puteva i željeznica. Radovi na koridoru Vc se nastavljaju, ali finansijska praznina u Federaciji otežava završetak autoputa. Investicije u energetske mreže i električne interkonekcije također zahtijevaju ubrzanje.
Okoliš i klimatske promjene
Horizontalna zakonodavna usklađenost s EU acquisom je ograničena. BiH mora hitno usvojiti državni zakon o klimatskim promjenama, strategiju za 2050. i jačati administrativne kapacitete za implementaciju EU pravila o klimatskim politikama, uključujući emisijsko trgovanje i MRVA standarde. Strategije za upravljanje otpadom, vodama, prirodom i industrijskim zagađenjem još uvijek nisu usklađene s EU.
Poljoprivreda i ruralni razvoj
Bosna i Hercegovina još nije uspostavila administrativne strukture potrebne za primjenu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP). Nema napretka u integrisanom sistemu administracije i kontrole (IACS) niti u sistemu podataka o održivosti farmi (FSDN). Potrebno je jačanje koordinacije, administrativnih kapaciteta i priprema za korištenje IPARD fondova.
Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika
Sistem službenih kontrola, registracija životinja, nadzor bolesti i laboratorijski kapaciteti još uvijek nisu uspostavljeni. Izvoz mesa i jaja u EU nije u potpunosti osiguran zbog neusklađenosti sa standardima EU. Fitosanitarna regulativa i GMO politika su i dalje nedovoljno razvijeni.
Ribarstvo i akvakultura
Zemlja treba razviti državni zakon i strategiju za ribarstvo i akvakulturu, uključujući registar flote i sustav kontrole ribolova. Nijedna mjera tržišne politike nije implementirana u skladu s EU acquisom.
Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
Upravljački okvir za EU fondove još uvijek nije uspostavljen. Nema NIPAC-a, strategija za koheziju i regionalni razvoj nije definirana, a administrativni kapaciteti za programiranje i implementaciju fondova ostaju slabi.
Finansijska i budžetska pitanja
Postignut je ograničen napredak u kapacitetima UIO, ali Zakon o PDV-u još nije u potpunosti usklađen. Sistem državnih računa i prikupljanje sredstava za EU budžet zahtijevaju hitno jačanje.
Spoljna politika i trgovina
BiH treba završiti pregovore o članstvu u WTO i implementirati CEFTA protokole o trgovini robom i uslugama. Izvozna kontrola dvojne namjene i zakonodavstvo o stranim direktnim investicijama još nisu u potpunosti usklađeni.
Sigurnost i odbrana
Zemlja učestvuje u EU i NATO misijama, ali nedostaje sveobuhvatna politika za hibridne prijetnje i zaštitu od kibernetičkih napada. U koordinaciji s EU potrebne su jasne mjere za borbu protiv dezinformacija i stranih uticaja.
Klimatska i energetska politika u vanjskim odnosima
Bosna i Hercegovina održava formalnu usklađenost s EU stavovima, ali entitetske vlasti u Rs-u često održavaju kontakte s Rusijom, što otežava implementaciju sankcija i međunarodnih odluka.
Odnosi EU – Bosna i Hercegovina
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) na snazi je od 2015. godine, a trgovinska liberalizacija i CEFTA članstvo omogućili su duty-free pristup EU tržištu. EU ostaje glavni trgovinski partner BiH s ukupnim prometom od 15,2 milijarde eura u 2024. godini.
Bosna i Hercegovina je kandidat za članstvo od decembra 2022., a Evropski savjet odlučio je u martu 2024. otvoriti pregovore kada zemlja ispuni preporučene reforme.
Vizna liberalizacija i readmisija
Građani Bosne i Hercegovine uživaju pravo na bezvizni režim putovanja u Šengen zonu od decembra 2010. godine. U isto vrijeme, od 2008. godine na snazi je i Sporazum o readmisiji, koji omogućava povratak državljana BiH iz EU.
Sedmi izvještaj Evropske komisije u okviru mehanizma suspenzije viznog režima, iz decembra 2024., potvrdio je da Bosna i Hercegovina i dalje ispunjava sve kriterije za viznu liberalizaciju. U aprilu 2025., Komisija je predložila da se zemlje koje imaju status kandidata za članstvo u EU, među kojima je i BiH, na EU nivou smatraju sigurnim zemljama porijekla.
Učešće u EU sigurnosnoj i odbrambenoj politici
Bosna i Hercegovina potpuno usklađuje svoje stavove s EU zajedničkom spoljnom i sigurnosnom politikom (CFSP) i učestvuje u EU kriznim misijama i operacijama u okviru zajedničke sigurnosne i odbrambene politike (CSDP).
EUFOR Althea ostaje prisutan u zemlji, pružajući odvraćajuću sposobnost i podršku sigurnom okruženju. Mandat EUFOR-a, koji je izvršni, produžen je od strane Savjeta bezbjednosti UN-a do novembra 2026. godine.
Armed Forces of Bosnia and Herzegovina (AFBiH) dobijaju značajnu podršku kroz Evropski mirovni fond (EPF). Ukupno 20 miliona eura dodijeljeno je za povećanje kapaciteta za učešće u CSDP misijama, uključujući:
Opreme za bataljon za deminiranje, ključan za ostvarenje cilja „mine-free BiH“, uključujući vozila i metal-detektore.
Podršku za zaštitu od hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.
Učešće u Balkan Medical Task Force, uz 6 miliona eura EPF sredstava.
EU finansijska pomoć i investicije
EU ostaje glavni donator finansijske pomoći Bosni i Hercegovini:
IPA II 2014–2020: 539,6 miliona eura
IPA III 2021–2024: 357,3 miliona eura
Od IPA III sredstava, 43,97% namijenjeno je osnovama pristupa EU – vladavini prava, dobrom upravljanju i ljudskim pravima, dok 56,03% podržava održivi i inkluzivni ekonomski rast. Pored toga, EU podržava civilno društvo i sufinansiranje učešća BiH u programima Unije.
Od 2009. godine BiH je dobila i 1,1 milijardu eura kroz Western Balkans Investment Framework (WBIF), što je generisalo ukupne investicije od 6,7 milijardi eura. Pod Ekonomskim i investicijskim planom (EIP), BiH koristi 1 milijardu eura IPA sredstava koja mobilizuju dodatna ulaganja od 2,9 milijardi eura za ključne projekte.
Novi Reform and Growth Facility omogućava BiH pristup do 976,6 miliona eura u kreditima i grantovima, uz planirano smanjenje od 10% u julu 2025. Sredstva će biti isplaćena nakon realizacije reformi iz Reform Agende koju je BiH predala Evropskoj komisiji u septembru 2025.
Jačanje otpornosti i učešće u EU programima
U pruža podršku jačanju otpornosti BiH na hibridne prijetnje, uključujući kibernetičke napade i strane pokušaje manipulacije informacijama (FIMI).
Bosna i Hercegovina učestvuje u tri prekogranična programa, transnacionalnoj saradnji u Jadransko-jonskoj i Dunavskoj regiji. Također, zemlja učestvuje u osam EU programa:
Fiscalis 2020
Customs 2020
COSME (program konkurentnosti MSP)
Erasmus+
Creative Europe
Europe for Citizens
Horizon 2020
Health Programme 2014–2020
Za olakšani pristup EU inicijativama i fondovima, BiH je posmatrač u dva pilot projekta u okviru tehničkog instrumenta podrške, podržavajući razvoj nacionalnih planova obnove.
