Prije 31 godinu zapuhao je Maestral: Operacija koja je srušila snove o "Velikoj Srbiji"

Redakcija Mostar

Operacije "Maestral", "Sana 95" i "Južni potez" bile su dio završnih vojnih događaja koji su tokom septembra i oktobra 1995. godine dramatično promijenili odnos snaga na ratištu i otvorili put prema završetku rata u Bosni i Hercegovini.


Od 8. do 17. septembra obilježava se godišnjica operacije "Maestral", zajedničke vojne akcije u kojoj su učestvovale snage Armije Republike BiH, Hrvatskog vijeća obrane i Hrvatske vojske. Operacijom su komandovali Ante Gotovina, Ivan Korade, Anton Luburić, Atif Dudaković i Mehmed Alagić.

Nakon jedanaest dana žestokih borbi, operacija je okončana oslobađanjem Drvara, Šipova, Jajca, Bosanskog Petrovca, Bosanske Krupe i Ključa, kao i niza drugih strateški značajnih mjesta. Akciju je podržala i međunarodna zajednica, koja je nastojala "obuzdati" snage Vojske Rs.

Zajedničko djelovanje Armije RBiH i hrvatskih snaga uslijedilo je nakon potpisivanja Splitskog sporazuma 22. jula 1995. godine. Sporazum su potpisali tadašnji predsjednici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman.

Cilj operacije "Maestral" bio je ostvariti prodor na dva glavna pravca: od Bosanskog Grahova prema Drvaru te od Glamoča prema Jajcu.

Operacija je počela 8. septembra 1995. godine iz pravca Glamoča i Kupresa. Prve srpske linije brzo su probijene, a pripadnici 7. i 4. gardijske brigade zauzeli su strateški važan planinski vrh Veliki Vitorog, visok 1.906 metara. S tog položaja kontroliralo se široko područje od Kupreškog polja i Glamoča prema Šipovu, Jajcu i Mrkonjić-Gradu.

Istovremeno su, pod komandom generala Atifa Dudakovića, snage 5. korpusa Armije BiH iz pravca Bihaća krenule prema planinama Grmeč i Bosanskom Petrovcu, ali i prema Bosanskoj Krupi. Sedmi korpus Armije BiH, kojim je komandovao general Mehmed Alagić, pokrenuo je snažan napad na Donji Vakuf.

U utorak, 12. septembra 1995. godine, snage 4. gardijske brigade Hrvatske vojske zauzele su Šipovo, dok je 7. gardijska brigada zauzela strateški izuzetno važan prevoj Mliništa na cesti između Glamoča i Mrkonjić-Grada.

Dan kasnije, 13. septembra 1995. godine, uslijedili su novi značajni uspjesi. Sedma gardijska brigada zauzela je Drvar, a 4. gardijska brigada Jajce. Istog dana Donji Vakuf je pao pod kontrolu 7. korpusa Armije BiH.

Dio zajedničke akcije bosanskohercegovačkih i hrvatskih snaga nosio je naziv operacija "Sana 95". Oslobodilačka operacija počela je 13. septembra 1995. godine u šest sati ujutro. Samo pola sata kasnije snage Armije RBiH probile su liniju, a u 1 sat i 10 minuta narednog dana ušle su u Bosanski Petrovac.

Tri dana kasnije nastavljen je prodor prema Ključu, koji je oslobođen dan poslije. Nakon toga oslobođen je i Sanski Most, čime su spojene snage pod komandom generala Atifa Dudakovića i Mehmeda Alagića. U nedjelju, 17. septembra, Peti korpus oslobodio je i Bosansku Krupu. U danima koji su uslijedili snage 5. korpusa zauzele su šire područje u pravcu Bosanske Otoke i Prijedora te stigle nadomak Sanskog Mosta.

Nakon sedam dana borbi operacija "Sana 95" je završena. Zauzeto je i oslobođeno područje široko oko 100 i duboko 25 kilometara, na kojem su se nalazili važni prijevoji Oštrelj i Mlinište. Između snaga Armije BiH, Hrvatske vojske i HVO-a i Banje Luke tada je ostao još samo Mrkonjić-Grad.

Nepun mjesec kasnije uslijedio je "Južni potez", zajednički udar snaga Hrvatske vojske i HVO-a. Cilj je bio staviti pod kontrolu Mrkonjić-Grad, hidroelektranu Bočac i važne putne pravce prema Banjoj Luci.

Ovom akcijom trebalo je rasteretiti snage 5. i 7. korpusa Armije BiH i smanjiti pritisak tzv. vojske Rs-a nakon uspješnih operacija prema Bosanskom Novom i Ključu. Hrvatske snage su nakon dva dana borbi oslobodile Mrkonjić-Grad i izbile na planinu Manjaču, dok je Armija RBiH napredovala dolinom rijeke Sane prema Sanskom Mostu, oslobodila grad i stigla nadomak Prijedora.

Uz djelovanje zračnih snaga NATO-a i uništavanje dijela infrastrukture, logistike i sistema komandovanja, zajednički hrvatsko-bošnjački vojni udar postepeno je potiskivao agresorske snage i mijenjao odnos na terenu. Istovremeno su hiljade izbjeglica u kolonama napuštale područja zahvaćena borbama i odlazile prema Prijedoru i Banjoj Luci. Drugi krajiški korpus VRs-a pretrpio je teške gubitke i bio gotovo u potpunosti razbijen, dok je moral srpskih snaga bio ozbiljno oslabljen. U Banjoj Luci i širom Rs-a zavladala je panika.

Operacije "Maestral", "Sana 95" i "Južni potez" bile su dio završnih vojnih događaja koji su tokom septembra i oktobra 1995. godine dramatično promijenili odnos snaga na ratištu i otvorili put prema završetku rata u Bosni i Hercegovini.

Nakon sedam dana borbi, operacija je završena. Oslobođeno je područje široko oko 100 i duboko 25 kilometara, zauzeti su važni prijevoji Oštrelj i Mlinište, a između snaga Hrvatske vojske i Banje Luke ostao je još samo Mrkonjić Grad. Njegovim zauzimanjem u operaciji Južni potez, put prema Banjoj Luci bio je otvoreniji nego ikada. Banja Luka tada više nije bila tek daleki vojni cilj. Postala je realna mogućnost i upravo je njen pad mogao značiti potpuni poraz srpskih snaga u Bosni i Hercegovini.

Do toga, međutim, nije došlo. "Južni potez" zaustavljen je nakon intervencije američke diplomacije što nas i, tri decenije poslije, vodi do onog pitanja koje nas često mori: šta bi bilo da nije zaustavljen? Za one koji danas Bosnu i Hercegovinu ne gledaju kroz nacionalističke naočale, odgovor nije žal za još jednim ratom. Naprotiv. To je žal za propuštenom prilikom da se rat završi drugačije, u trenutku kada je izgledalo da je vojni slom politike koja je razorila Bosnu i Hercegovinu nadomak ruke.

Maestral je zaustavio snove o "Velikoj Srbiji". Ali nije završio posao do kraja. Pa danas, 31 godinu poslije, među onima koji su ostali živjeti ovdje bez potrebe da se povampire u nacionaliste, još postoji ona tiha misao: šteta što tada nisu pustili da se priča završi...

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.