Čavić: BiH gubi mlade, a posljedice ćemo osjećati decenijama

Redakcija Mostar

Čavić upozorava da se BiH već duže vrijeme nalazi u fazi depopulacije, pri čemu su oba ključna faktora – prirodno kretanje stanovništva i migracije – negativna.

Bosna i Hercegovina već godinama se suočava sa ozbiljnim demografskim problemima. Broj rođenih kontinuirano opada, stanovništvo stari, dok veliki broj građana, posebno mladih, napušta zemlju. Prirodni priraštaj je u minusu, a dodatni problem predstavlja činjenica da ne postoje precizni podaci o razmjerama iseljavanja.

O demografskoj slici Bosne i Hercegovine, razlozima zbog kojih građani odlaze, natalitetu, položaju mladih porodica i mogućim rješenjima za 7Plus govorio je demograf i ekonomista Aleksandar Čavić.

Čavić upozorava da se BiH već duže vrijeme nalazi u fazi depopulacije, pri čemu su oba ključna faktora – prirodno kretanje stanovništva i migracije – negativna.

„BiH je već duži vremenski period u fazi depopulacije i mi, nažalost, obje komponente koje utiču na oblikovanje broja i strukture stanovništva imamo sa negativnim predznakom“, kazao je Čavić.

Prema njegovim riječima, prirodni priraštaj je prošle godine bio gotovo minus 12.000 stanovnika, dok još veći problem predstavlja odlazak građana iz zemlje.

Odlazak mladih najveći problem

Čavić posebno upozorava da iseljavanje nije samo pitanje trenutnog gubitka stanovnika. Odlaskom mladih BiH ostaje i bez reproduktivnog potencijala, odnosno generacija koje bi u budućnosti trebale stvarati porodice.

"Kada gubite mladost, vi gubite reproduktivni potencijal koji imate u budućnosti. Odavde ne odlaze bake i djedovi, odavde odlazi mlado i mlađe sredovječno stanovništvo", istakao je.

On navodi da se, prema određenim procjenama, od 2013. godine naovamo govori o prosječnom godišnjem gubitku od oko 25.000 stanovnika kroz negativni migracioni saldo.

To, kako objašnjava, znači da BiH svake godine gubi veliki broj ljudi koji bi mogli zasnivati porodice, raditi i doprinositi razvoju društva.

Poseban problem Čavić vidi i u ekonomskom gubitku koji nastaje odlaskom obrazovanih ljudi. Društvo ulaže značajna sredstva u njihovo školovanje, a nakon toga veliki broj njih odlazi u druge zemlje.

"Ako kažemo, imajući u vidu obrazovnu strukturu tih lica, da je prosjek po jednom licu koji je uložen u njegovo obrazovanje 100.000 maraka, a vi izgubite 25.000 lica kroz negativni migracioni saldo, znači da smo svake godine samo u obrazovanje gotovo bespovratno bacili dvije i po milijarde konvertibilnih maraka", kazao je Čavić.

Zbog toga smatra da BiH nema luksuz da zanemaruje demografske gubitke.

"Da smo samo dijelić tih sredstava koja smo već utrošili u obrazovanje tih ljudi uložili u otvaranje prilike da oni ovdje žive život dostojan čovjeka, zaštitili bismo investiciju koja u jednoj godini iznosi dvije i po milijarde maraka", poručio je.

Govoreći o razlozima zbog kojih građani napuštaju BiH, Čavić ističe da se ranije često smatralo da su niske plate i nesigurnost zaposlenja glavni razlozi.

Međutim, istraživanja, kako navodi, pokazuju da je slika mnogo složenija.

"Ekonomski razlozi svakako jesu dio razloga, ali zapravo ne čine najveći uticaj i nisu tako opredjeljujući kako se to ranije smatralo", rekao je.

Građani, posebno mladi, kao važne razloge navode i političku i opću nesigurnost, nepovjerenje u institucije, lošu zdravstvenu zaštitu, neadekvatan obrazovni sistem, neizvjesnost penzionog sistema, korupciju te nemogućnost napredovanja na osnovu kompetencija.

Čavić smatra da upravo stvaranje sigurnog i stabilnog društvenog okruženja može imati veliki uticaj i na odluku mladih ljudi da ostanu u zemlji, ali i na odluku o zasnivanju porodice.

Kada je riječ o povećanju nataliteta, Čavić upozorava da dječiji dodatak, naknada za novorođenčad ili neka druga pojedinačna mjera sami po sebi neće riješiti problem.

"Ne postoji nikakva ad hoc i čarobna rješenja. Ne postoji nijedna mjera, niti čak jedna grupa mjera koja može dovesti do promjene predznaka demografskih trendova i demografskih kretanja, ni u kratkom, ni u srednjem, ni u dugom roku", naglasio je.

Umjesto kratkoročnih poteza, smatra da je BiH potreban strateški pristup demografskoj politici, koji bi obuhvatio četiri ključne oblasti: fertilitet, mortalitet, migracije i politike prema starijim osobama.

Mjere, kaže, moraju biti dugoročne i predvidive, jer građani moraju znati da će podrška države postojati i u budućnosti.

"Vi ne možete predvidjeti nijednu mjeru ako postoji mogućnost da nekome padne na pamet da je sutra ukine", upozorio je.

Čavić ističe da različite porodice imaju različite potrebe. Nekima je potrebna direktna finansijska pomoć, dok drugima više znači mogućnost lakšeg usklađivanja poslovnog i porodičnog života.

"Imamo ljude koji kažu: nama ne treba nikakva materijalna podrška, ali mi zaista ne možemo sa troje ili četvero djece. Imamo izvanredne napore samo da organizujemo svoj dan", kazao je.

Zbog toga, prema njegovom mišljenju, pronatalitetne mjere moraju obuhvatiti i praktične probleme s kojima se roditelji svakodnevno susreću – od organizacije rada do dostupnosti sadržaja i infrastrukture za porodice sa djecom.

Čavić upozorava da demografske mjere zahtijevaju vrijeme i da se njihovi efekti ne mogu očekivati preko noći.

"Sada možete dati 10 milijardi konvertibilnih maraka u jednoj godini za rehabilitaciju fertiliteta, a efekat na tržištu rada osjetit ćete najranije za dvije decenije", pojasnio je.

Zbog toga je, smatra, potrebno istovremeno raditi na zaustavljanju odlaska stanovništva, poboljšanju uslova za porodice, zaštiti zdravlja i aktivnijem uključivanju starijih osoba u društvo i tržište rada.

Govoreći o starenju stanovništva, Čavić upozorava da starije osobe ne treba posmatrati isključivo kao društveni teret.

„Starija lica su resurs u društvu“, poručio je, podsjećajući da je tokom pandemije koronavirusa bilo jasno koliko je zdravstveni sistem zavisio i od stručnosti ljekara i medicinskih radnika koji su već bili u penziji.

Demografski problemi BiH, zaključuje Čavić, nisu pitanje koje se može riješiti jednom mjerom. Potreban je dugoročan i koordiniran pristup, jer odlazak mladih, pad nataliteta i starenje stanovništva već danas oblikuju budućnost zemlje.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.