Prije trideset godina, 15. augusta 1996. godine, Međunarodni aerodrom Sarajevo ponovo je otvoren za civilni zračni promet, označivši početak jednog od najvažnijih procesa obnove Bosne i Hercegovine nakon rata.
Bio je to trenutak koji je simbolizirao povratak normalnog života, obnovu međunarodnih veza i otvaranje nove razvojne perspektive za Sarajevo i cijelu državu.
Poslijeratno otvaranje Aerodroma Sarajevo nije predstavljalo samo ponovno uspostavljanje letova. Bio je to događaj od izuzetnog društvenog, ekonomskog i simboličkog značaja. Nakon godina razaranja, izolacije i prekida komunikacija sa svijetom, Bosna i Hercegovina dobila je svoju najvažniju zračnu kapiju prema Evropi i svijetu.
Tokom ratnih godina Aerodrom Sarajevo bio je jedno od najznačajnijih mjesta u opkoljenom gradu. Na njegovom prostoru realiziran je najduži humanitarni zračni most u modernoj historiji, kroz koji su dopremani hrana, lijekovi i druga pomoć neophodna za preživljavanje stanovništva Sarajeva. Istovremeno, aerodromski
kompleks bio je poprište brojnih stradanja i ljudskih tragedija, zbog čega i danas zauzima posebno mjesto u kolektivnom sjećanju građana Bosne i Hercegovine.
Kada su 1996. godine ponovo uspostavljeni prvi civilni letovi, malo ko je mogao predvidjeti koliko će se Aerodrom Sarajevo razviti u narednim decenijama. Već u prvoj godini rada uspostavljene su redovne veze sa Zagrebom i Istanbulom, čime je otvoreno novo poglavlje razvoja civilnog zrakoplovstva u Bosni i Hercegovini.
Aerodrom je tada bio jedina funkcionalna zračna luka u zemlji, a do kraja godine opslužio je oko 26.000 putnika.
Obnova aerodroma bila je rezultat rada i vizije ljudi koji su vjerovali da je moguće izgraditi modernu i uspješnu kompaniju uprkos ogromnim izazovima. Generacije zaposlenika, stručnjaka i entuzijasta utkale su svoje znanje, iskustvo i predanost u razvoj Aerodroma Sarajevo, stvarajući temelje na kojima kompanija posluje danas.
