Bassuener nakon izbora: Rezultati pokazuju čega se ljudi boje, a ne šta žele

Rezultati Općih izbora u Bosni i Hercegovini ne moraju pokazivati šta građani zaista žele, već prije svega čega se boje, ocijenio je američki analitičar Kurt Bassuener u razgovoru za Associated Press nakon nedjeljnih izbora.

AP u novoj postizbornoj analizi navodi da su nacionalne stranke ojačale pozicije u zemlji u kojoj dugotrajne političke blokade i etničke napetosti već godinama usporavaju približavanje Evropskoj uniji.

Bassuener, suosnivač Democratization Policy Councila sa sjedištem u Berlinu, smatra da takav rezultat povećava rizike za političku stabilnost BiH.

„To stvara više prijetnji nestabilnosti“, rekao je Bassuener, dodajući da je situacija „stvarni izazov za Evropu“, koja je ostala dominantan međunarodni akter u BiH, ali sada, prema njegovoj ocjeni, ima praktično zamrlu politiku prema zemlji.

AP posebno izdvaja rezultate u Rs, gdje je SNSD zadržao dominantnu poziciju. Željka Cvijanović osvojila je više od 55 posto glasova za novi mandat u Predsjedništvu BiH, dok je Savo Minić pobijedio u utrci za predsjednika Rs.

Milorad Dodik, koji nije mogao biti kandidat nakon što mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija, rezultate SNSD-a povezao je s povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću i podrškom ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Bassuener je za AP posebno ukazao upravo na Dodikovu postizbornu poruku o Trumpu.

Podsjetio je da je Dodik nakon pobjede SNSD-a praktično poručio da bi njegov politički blok bez Trumpa bio politički mrtav. Administracija američkog predsjednika prošle godine ukinula je sankcije Dodiku i članovima njegove porodice koje je prethodno uvela administracija Joea Bidena.

U FBiH, Darijana Filipović iz HDZ-a BiH vodi u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, dok je Denis Bećirović iz SDP-a u vodstvu u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva.

Bassuener smatra da je jedan od ključnih problema način na koji je Evropska unija posljednjih godina pokušavala koristiti proces proširenja kao glavni instrument utjecaja na političke procese u BiH.

Prema njegovoj ocjeni, takav pristup ostavio je nacionalnim strankama dovoljno političkog prostora da strah koriste kao sredstvo za mobilizaciju birača.

„Ne bih jučerašnje izborne rezultate tumačio kao pokazatelj onoga što ljudi nužno žele. Mislim da pokazuju čega se boje“, rekao je Bassuener.

AP navodi da je približno 3,4 miliona građana imalo pravo glasa za članove Predsjedništva BiH, državni parlament te vlasti u dva entiteta.

Izbori su održani u trenutku kada je evropski put zemlje praktično blokiran, dok se istovremeno pojačava nadmetanje međunarodnih aktera za politički utjecaj u BiH.

Bassuener smatra da upravo rezultat izbora pokazuje ograničenja dosadašnjeg evropskog pristupa: umjesto da proces evropskih integracija oslabi politiku straha i etničkih podjela, nacionalne stranke dobile su dodatni prostor da ih koriste za političku mobilizaciju.