„Mrtvi više ne glasaju, ali rezultat je isti“, naslov je analize koju je Deutsche Welle objavio nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini, stavljajući u prvi plan dvije činjenice koje su obilježile glasanje – uvođenje novih izbornih tehnologija i rekordno nisku izlaznost.
Autor analize Dragan Maksimović navodi da je BiH na izbore 4. oktobra izašla s novom tehnologijom čiji je cilj bio stati ukraj dugogodišnjim izbornim zloupotrebama.
Među njima posebno izdvaja glasanje u ime umrlih birača čija su imena ostajala u biračkim spiskovima, glasanje u ime osoba koje su odselile iz zemlje, višestruko glasanje te naknadno ubacivanje listića.
Izlaznost od nešto više od 40 posto bila je najniža od završetka rata, a DW dio pada povezuje upravo s činjenicom da ranije zloupotrebe više nije bilo moguće provoditi na isti način.
Na svim biračkim mjestima korištena je biometrijska provjera otiska prsta, što je, prema analizi, značajno otežalo manipulacije prilikom identifikacije birača.
Međutim, DW ukazuje na paradoks ovih izbora: dok se način provođenja izbora značajno promijenio, politički odnosi nisu doživjeli sličnu promjenu.
„Mrtvi su možda uklonjeni iz biračkih spiskova, ali politički trendovi nisu se promijenili“, konstatira autor.
Prema analizi, SNSD je zadržao dominantnu poziciju među biračima u entitetu Rs, SDA je ostvarila snažan rezultat među bošnjačkim biračkim tijelom, dok je HDZ BiH zadržao vodeću poziciju među hrvatskim biračima.
Poseban dio teksta posvećen je Miloradu Dodiku. DW njegov izborni utjecaj opisuje kao politički povratak nakon što mu je 2025. godine zabranjeno obavljanje javne funkcije zbog pravosnažne presude za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
SNSD je, uprkos tome, ostvario snažan rezultat, Savo Minić je osvojio utrku za predsjednika entiteta Rs, dok je Željka Cvijanović osvojila mandat u Predsjedništvu BiH.
DW prenosi i Dodikovu najavu povratka na ono što naziva „izvornim Dejtonom“, što bi, prema njegovim riječima, podrazumijevalo vraćanje nadležnosti entitetu Rs.
„To znači da vraćamo vojsku u Rs, graničnu policiju, obavještajnu službu i sve ono što su visoki predstavnici nekada oduzeli“, prenosi DW Dodikove riječi.
Autor analize takvu politiku tumači kao pokušaj postepenog slabljenja državnih institucija.
DW se bavi i mogućnošću Dodikovog povratka na javnu funkciju. Navodi da se mjesecima govori o mogućnosti njegovog pomilovanja ukoliko predstavnici SNSD-a i HDZ-a BiH budu u Predsjedništvu BiH, te podsjeća na medijske tvrdnje da je o tome postojao predizborni dogovor Dodika i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića.
U Federaciji BiH, prema ocjeni DW-a, najveći politički gubitnik izbora su stranke Trojke, dok se SDA vratila kao najsnažnija pojedinačna politička opcija.
Istovremeno, predsjednik SDA Bakir Izetbegović nije osvojio mjesto u Predsjedništvu BiH. Denis Bećirović zadržao je poziciju člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
„Budućnost našeg regiona nije u prihvatanju ruskog modela, nego evropskog. Poruka EU je: Pomozite Bosni. Neka volja naroda bude zakon zemlje“, prenosi DW Bećirovićevu izjavu nakon objavljivanja preliminarnih rezultata.
Kod hrvatskog biračkog tijela DW izdvaja pobjedu Darijane Filipović iz HDZ-a BiH, koja je osvojila mjesto u Predsjedništvu BiH.
„HDZ BiH pokazao je da je dovoljno hrabar krenuti putem kojim se drugi ne bi usudili. Ko bi se usudio kandidirati mene? Za neke premladu, ali iznenađenje za sve“, izjavila je Filipović nakon izbora.
DW posebnu pažnju posvećuje budućem sastavu Predsjedništva BiH, u kojem će, prema preliminarnim rezultatima, biti dvije žene – Željka Cvijanović i Darijana Filipović.
Autor, međutim, smatra da njihov izbor ne treba posmatrati prvenstveno kroz pitanje zastupljenosti žena u politici, već kroz političke programe stranaka iz kojih dolaze.
Analiza podsjeća da HDZ BiH godinama zagovara drugačiju teritorijalnu i institucionalnu organizaciju zemlje, dok SNSD insistira na vraćanju nadležnosti entitetu Rs.
Sve se to, upozorava DW, događa u trenutku kada zapadni Balkan ponovo postaje prostor snažnog nadmetanja Rusije, Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Zaključna ocjena DW-a jeste da je Bosna i Hercegovina ovim izborima ušla u novu tehnološku fazu izbornog procesa, ali bez odgovarajuće promjene političkih obrazaca.
„Bosna je ušla u novu izbornu eru s novom tehnologijom i starom politikom“, navodi se u analizi.
