"Ja sam to uradila iz čiste provokacije", odgovorila je Zekić na pitanje zašto je za ličnu fotografiju postavila sebe u nacističkoj SS uniformi, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Predsjednica Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) Olivera Zekić objavila je kao profilnu fotografiju na Telegram kanalu svoju fotošopiranu sliku u nacističkoj uniformi.
"Ja sam to uradila iz čiste provokacije", odgovorila je Zekić na pitanje zašto je za ličnu fotografiju postavila sebe u nacističkoj SS uniformi, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
SS - Schutzstaffel, odnosno takozvani "Jurišni odred" prvobitno je bila elitna garda Reicha i nacističkog vođe Adolfa Hitlera.
"Kao što znate ja volim da provociram. Mogla sam da okačim i neke Koraksove i Petričićeve karikature koje su mnogo gore. To je fotomontaža sa Twittera i ja sam je okačila", izjavila je Zekić za RSE, pominjući imena dvojice poznatih karikaturista iz Srbije.
Dodaje, također da se nije bavila time koji je tip uniforme u pitanju.
"To je neko drugi napravio prije par godina na Twitteru", objašnjava ona.
Kroz Google image reverse pretragu, RSE nije uspio da pronađe na internetu ili društvenoj mreži X (bivši Twitter) ovu fotomontažu sa likom Olivere Zekić.
Koja je i čija uniforma?
Internet pretragom, može se zaključiti da je na originalnoj fotografiji naciste Reinharda Heydricha.
Bio je jedan od glavnih tvoraca "Konačnog rješenja", eufemizma korištenog za progon i istrebljenje Jevreja iz Evrope tokom Drugog svjetskog rata.
Arhiv američkog Muzeja holokausta u njegovoj biografiji navodi da je Heydrich bio šef Glavne kancelarije za sigurnost Reicha, SS-a i policijske agencije koje su bile najdirektnije uključene u provođenje nacističkog plana ubijanja Jevreja u Evropi.
Navodi se takođe da je šef SS-a Heinrich Himmler bio toliko impresioniran Heydrichovim idejama da ga je u augustu 1931. doveo u SS i zadužio da razvije Službu sigurnosti (Sicherheitsdienst, SD).
Do januara 1933. SD pod Heydrichovim rukovodstvom postala je najznačajnija sigurnosna agencija u okviru Nacističke partije.
Za historičarku Branku Prpu isticanje simbola nacističke Njemačke sporno je "po svim linijama", prvenstveno zbog funkcije koju obavlja Olivera Zekić.
"Svi oni koji nose nacističke simbole iz egzibicionističkih, političkih ili bilo kojih drugih razloga zapravo reafirmišu te ideje", rekla je Prpa.
Ona je istakla da simboli nacističke Njemačke "nisu simboli sa kojima možete da paradirate ni u jednoj evropskoj državi".
"Zato što je nacizam sam po sebi najveća trauma evropskog kontinenta, što je odnio toliki broj života i što je kao ideologija ništila ideju čoveka i čovječanstva", dodala je Prpa.
"Ja zaista mislim da je to apsolutno neprihvatljivo", zaključila je Prpa.
Na to bi, smatra, trebalo da reaguje javnost i državni organi koji su verifikovali njenu funkciju u REM-u.
Osporavan rad REM-a
Regulatorno tijelo za elektronske medije je nezavisna organizacija koja kroz zakonske regulative treba da radi na unapređenju kvaliteta i raznovrsnosti usluga elektronskih medija, doprinosi očuvanju i zaštiti, razvoju slobode mišljenja i izražavanja.
Regulator je funkcionalno i finansijski nezavisan od državnih organa i organizacija, pružalaca medijskih usluga i operatora. Za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti Regulator je odgovoran Skupštini Srbije.
Rad REM-a na čelu sa Zekićevom kritikovan je i od strane međunarodnih institucija.
Prilikom nedavnog usvajanja seta medijskih Zakona Evropska komisija (EK) između ostalog saopćila je da očekuje da medijski regulator REM "počne u potpunosti da ispunjava svoj mandat".
To nije prvi put da EK traži da REM postupa nezavisno i skladu sa zakonom. Posljednji put se to dogodilo 2022. godine u izveštaju Evropske komisije o Srbiji, zbog kršenja zakonskih obaveza, prenosi Klix.
Sa druge strane, Olivera Zekić, često je ulazila u polemiku sa liderima opozicionih stranaka koji kritikuju njen rad. U jednoj takvoj raspravi ispred sjedišta REM-a u Beogradu kritike opozicije ocijenila je kao "čist fašizam".
Isticanje nacističkih simbola krivično djelo u Srbiji
U Srbiji je od 2009. godine na snazi Zakon o zabrani neonacističkih ili fašističkih manifestacija i zabrani upotrebe neonacističkih i fašističkih simbola.
Prema Članu 3. tog zakona, zabranjena je "proizvodnja, umnožavanje, skladištenje, prezentacija, veličanje ili na bilo koji drugi način širenje propagandnog materijala, simbola ili obilježja kojima se izaziva, podstiče ili širi mržnja ili netrpeljivost, propagiraju ili opravdavaju neonacističke i fašističke ideje i organizacije ili se na drugi način ugrožava pravni poredak".
Kazne za kršenje ovog zakona su prekršajne i kreću se u rasponu od 5.000 do 50.000 dinara (od 40 do 430 eura) za fizičko lice, te od 100.000 do 1.000.000 dinara (od 850 do 8.500 eura) za pravno lice.
