Blokada rada institucija Bosne i Hercegovine traje gotovo godinu dana, a pomaci se, barem za sada, ne naziru. Gostujući u emisiji Dan uživo, zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Predrag Kojović iz Naše stranke upozorio je da se radi o svjesnoj političkoj strategiji, čije posljedice snose građani.
Govoreći o mogućem nastavku rada Parlamentarne skupštine BiH, Kojović je kazao da konkretnih pomaka još nema.
"Do ovog trenutka nema pomaka i vidjet ćemo kako će 2026. krenuti. Mislim da ćemo imati sjednicu na kraju januara", rekao je, navodeći da se okvirno spominje period oko 22. januara, iako se u januaru, zbog praznika, tradicionalno manje zasjeda.
Na toj sjednici, dodaje, trebali bi se naći i takozvani proevropski zakoni, ali ne očekuje suštinsku promjenu političkog raspoloženja.
"Vidjet ćemo kakvo je raspoloženje, da li je došlo do neke promjene u ljudima, mada ja iskreno sumnjam", naglasio je.
Zakoni koji ne vode u Brisel
Komentirajući dva prijedloga zakona o Sudu BiH i VSTV-u, koji se nalaze u parlamentarnoj proceduri, Kojović smatra da nijedan od njih neće zadovoljiti standarde Evropske unije.
"Mislim da ni jedan od ova dva zakona neće zadovoljiti standard Evropske unije i da neće biti prihvaćen kao ispunjavanje uslova", rekao je, pojasnivši da oba prijedloga sadrže, kako je naveo, "crvene linije" koje nisu ispoštovane.
Upitan zašto se onda uopće vodi politička borba oko zakona koji nemaju evropsku prohodnost, Kojović je bio izričit:
"Vi govorite kao da je parlament grupa racionalnih ljudi. Nažalost, nije. Uvijek imate istih pet ili šest ljudi koji govore, dvije ili tri osobe koje podnose inicijative, dok ostali slušaju svoje partijske šefove."
Čović–Dodik blokada i izborna računica
Prema njegovim riječima, ključnu odgovornost za blokade snose lideri HDZ-a BiH i SNSD-a.
"Politika šefova Čovića i Dodika je: blokiraj sve i ne dopuštaj ništa što vodi prema Evropi. Čekaju izbore 2026. godine. To je njihova strategija, a to što tri miliona građana BiH pati zbog toga, njih uopće ne brine", poručio je Kojović.
Podsjetio je i na Plan rasta, koji je formalno prihvaćen, ali bez ikakvih konkretnih efekata na terenu.
Budžet, pregovarač i Ustavni sud
