ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Od „išao bih s njim i na drvo“ do žestokih uvreda: Kako se raspala ljubav Konakovića prema Dodiku

politicki.ba

Nakon formiranja vlasti na nivou BiH djelovalo je da su Milorad Dodik i Elmedin Konaković pronašli zajednički jezik, ali su evropski zakoni, sukobi unutar koalicije i politički interesi dvojicu nekadašnjih partnera pretvorili u ljute protivnike.

Nakon Opštih izbora 2022. godine, dok se još čekalo formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković i Milorad Dodik pokazali su da politika, barem ponekad, može početi i uz dobru košarkašku utakmicu.

Desetak dana kasnije uslijedio je politički „skok“ mnogo značajniji od onog na parketu. Potpisan je sporazum kojim je trasiran put ka formiranju nove vlasti na nivou BiH. „Trojka“, koju čine Narod i Pravda (NiP), SDP i Naša stranka, udružila je snage sa SNSD-om i HDZ-om BiH.

U januaru 2023. godine potvrđen je i novi saziv Savjeta ministara BiH.

Ubrzo nakon toga Konaković i Dodik sastali su se u Palati Republike u Banjoj Luci. Ton razgovora tada je bio pomirljiv, poruke optimistične, a riječi pažljivo birane.

Obojica su tada govorila o potrebi usaglašavanja stavova, rješavanja nesuglasica i nastavka saradnje uprkos političkim razlikama.

Činilo se da su zajednički jezik pronašli.

„Išao bih s njim i na drvo“

Godinu kasnije, u januaru 2024. godine, Konaković se ponovo sastao s Dodikom, ovog puta na njegovom imanju u Laktašima.

Tadašnji šef bh. diplomatije nije skrivao spremnost na razgovore s predsjednikom SNSD-a, naglašavajući da je komunikacija neophodna ukoliko može doprinijeti evropskom putu Bosne i Hercegovine.

„Ja bih, šefe moj, išao na drvo s njim, u vodu“, govorio je tada Konaković.

Međutim, pomirljive poruke ubrzo su otišle niz vodu.

Od zajedničkog jezika koji su dvojica političara ranije tvrdila da su pronašla ostao je niz međusobnih optužbi, prozivki i epiteta.

U javnom prostoru počeli su se čuti izrazi poput „levat“, „ulizica“, „galamdžija“ i „ruski poslušnik“, a nekadašnja saradnja sve više se pretvarala u otvoreni politički sukob.

Konaković i Dodik gotovo da nisu propuštali priliku da odgovore jedan drugom, često koristeći veoma oštar politički rječnik.

Kada je saradnja počela pucati?

Prekretnica je uslijedila početkom 2025. godine, kada su poslanici SNSD-a bili suzdržani prilikom glasanja o dva evropska zakona u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Nakon toga stranke „Trojke“, među kojima je i NiP, odlučile su prekinuti koaliciju sa SNSD-om.

Konaković je tada, u funkciji ministra vanjskih poslova BiH, najavio i smjenu kadrova SNSD-a iz institucija Bosne i Hercegovine.

Poručivao je da će ih, slikovito, „pomesti bagerom“.

Međutim, najavljeni politički obračun nije se odvijao onako kako je tada najavljivano.

Smijenjen je Nebojša Radmanović iz Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, dok su Staša Košarac i Srđan Amidžić ostali na funkcijama državnih ministara i nakon prekida koalicije.

Time je nekadašnje partnerstvo i formalno prešlo u novu fazu – fazu političkog sukoba u kojoj su se međusobne optužbe sve češće mogle čuti u javnosti.

Dodik zakočio evropski put BiH

Politički analitičar Enver Kazaz smatra da je ključna tačka preokreta bio trenutak kada je Dodik, kako kaže, zakočio evropski put Bosne i Hercegovine.

Kazaz za „Srpskainfo“ navodi da je na početku mandata vlast na nivou BiH ostvarila određene rezultate u procesu evropskih integracija, ali da je kasnije došlo do promjene odnosa.

„Nakon početnog uspjeha vlasti na nivou BiH, gdje je donesen veliki broj zakona na evropskom putu BiH, gospodin Dodik je zakočio taj put i tu počinje sukob između, ne samo Konakovića i Dodika, nego kompletne Trojke i Dodika“, kaže Kazaz.

On podsjeća i na Konakovićeve ranije najave da će „bagerima“ izbaciti Dodika iz vlasti.

Međutim, odgovor iz Dodikovog političkog tabora, smatra Kazaz, bio je snažan.

„Može se reći da je u tom sukobu, u ovom trenutku, Dodik pobjednik“, ocjenjuje Kazaz.

Od partnerstva do otvorenog sukoba

Od prvih sastanaka i poruka o saradnji, preko zajedničkog formiranja vlasti, do otvorenih političkih obračuna prošlo je svega nekoliko godina.

Konaković i Dodik danas predstavljaju dvije suprotstavljene strane u brojnim političkim pitanjima. Ono što je početkom mandata izgledalo kao pragmatično partnerstvo i pokušaj da se uprkos razlikama pronađe prostor za dogovor, pretvorilo se u jedan od izraženijih političkih sukoba na državnom nivou.

Rečenice o zajedničkom jeziku, evropskom putu i spremnosti na razgovor zamijenile su međusobne optužbe i političke uvrede.

Ostalo je, međutim, pitanje šta je zapravo dovelo do potpunog raskida nekadašnjeg partnerstva – evropski zakoni, promjena političkih interesa, odnos prema vlasti na nivou BiH ili procjena da od saradnje više nema koristi.

U ovom trenutku, prema ocjeni Kazaza, političku prednost ima Dodik. No, odnosi unutar vlasti na nivou BiH i dalje se mijenjaju, pa bi konačni odgovor na pitanje ko je stvarni pobjednik mogao biti poznat tek nakon narednih političkih poteza.


(srpska.info)

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.