Politologinja Nikolina Loza ocijenila je u razgovoru za N1 da bi eventualni ulazak srpske demokratske stranke (SDS) u vlast sa SNSD-om predstavljao prevaru birača i mogao imati ozbiljne posljedice po budućnost ove opozicione stranke. Govoreći o postizbornim pregovorima, mogućim koalicijama i formiranju vlasti na državnom nivou, istakla je da još postoji više političkih scenarija, uključujući mogućnost saradnje opozicije iz Rs sa strankama iz Federacije BiH bez SNSD-a. Osvrnula se i na unutrašnje sukobe u SDS-u, isključenje Ljubiše Petrovića, najave donošenja novog ustava Rs, lobističke aktivnosti vlasti Rs-a u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i predstojeće izbore u Srbiji.
Gostujući u emisiji "Dan uživo" na N1, Loza je analizirala političku situaciju u Bosni i Hercegovini dvanaest dana nakon Općih izbora, održanih 4. oktobra.
Za razliku od prethodnih izbornih ciklusa, kada su se rezultati čekali danima, ovaj put je zahvaljujući novim izbornim tehnologijama znatno ranije bilo poznato ko je osvojio najveću podršku birača.
Ipak, iako su rezultati u velikoj mjeri poznati, ostaje neizvjesno koje će političke stranke formirati vlast u naredne četiri godine.
"Skeneri su mnogo pomogli, ali u BiH matematika nikada nije jednostavna"
Na početku razgovora Loza je ocijenila da je uvođenje skenera predstavljalo značajan iskorak u izbornom procesu, posebno zbog brzine objavljivanja rezultata.
Podsjećamo, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine najavila je ručno ponovno brojanje glasova na 89 biračkih mjesta zbog utvrđenih neslaganja.
Loza smatra da je nova tehnologija doprinijela tome da javnost znatno ranije dobije sliku o izbornom rezultatu, iako se za konačne rezultate još čekaju glasovi iz diplomatsko-konzularne mreže, mobilnih timova i glasovi pristigli poštom.
"Svakako da su nam skeneri mnogo pomogli. Prethodnih godina navikli smo da po 15 dana čekamo da saznamo ko je novi predsjednik Republike Srpske i ko su članovi Predsjedništva BiH. Međutim, ovaj put bilo je iznenađujuće da smo već u 22 sata znali sve rezultate za inokosne funkcije. Već se otprilike znalo ko koliko glasova ima i koliko će mandata osvojiti. Čekali su se glasovi iz diplomatsko-konzularne mreže, mobilnih timova i glasovi pristigli poštom", kazala je.
Međutim, naglasila je da poznavanje izbornog rezultata ne znači i da je poznat budući sastav vlasti.
"Nismo navikli na takvu situaciju, da već u prvom trenutku znamo rezultate izbora. Međutim, ono što trebamo znati jeste da u Bosni i Hercegovini matematika nikada nije jednostavno jedan plus jedan jednako dva. I sada, iako su već počeli razgovori o formiranju nove vlasti, još uvijek ne znamo ko će ući u tu vlast. S jedne strane, na državnom nivou imali smo sastanak HDZ-a i SNSD-a, na kojem su iznijeli svoje preferencije. Rekli su da bi, zavisno od toga kako se dogovore SDA i SDP, možda obje stranke zajedno s HDZ-om i SNSD-om mogle biti dio nove vlasti. Međutim, otvara se i mogućnost da opozicija iz Rs uđe u novu vlast, ali bez SNSD-a", navela je Loza.
"Saradnja SDS-a sa SNSD-om bila bi prevara birača"
Posebnu pažnju tokom razgovora izazvala je mogućnost zajedničkog nastupa vlasti i opozicije iz Rs na nivou Bosne i Hercegovine.
Milorad Dodik ranije je pozvao opozicione stranke na zajedničko političko djelovanje, dok iz SDS-a još nije stigao konačan odgovor. Predsjedništvo ove stranke trebalo bi razmatrati takvu mogućnost na jednoj od narednih sjednica.
Loza smatra da bi prihvatanje Dodikove ponude bilo u suprotnosti s porukama koje su opozicione stranke slale biračima tokom predizborne kampanje.
Podsjetila je da zajedničko djelovanje vlasti i opozicije iz Republike Srpske na državnom nivou nije nova ideja, ali da bi u sadašnjim okolnostima moglo imati drugačije političke posljedice.
"Vidjeli smo da je iznesen taj prijedlog. Međutim, trebamo znati da ovo nije prvi put da u Sarajevu, kako oni kažu, vlast i opozicija iz Rs nastupaju zajedno. Prije osam ili dvanaest godina to su čak nazivali 'srpskom reprezentacijom', predstavljajući takav nastup kao zajednički interes. Međutim, ono što čudi jeste da ja to na neki način smatram prevarom birača. Tokom cijele izborne kampanje imali smo priču, prvenstveno iz opozicionih stranaka, mislim na SDS i Pokret Sigurna srpska, da oni neće imati ništa s Miloradom Dodikom. Kao ključni cilj navodili su izbacivanje SNSD-a iz vlasti i uklanjanje te stranke s vlasti u Rs. Međutim, sada imamo drugačiju situaciju. Jedini za koje sam vidjela da su jasno rekli da nema saradnje sa SNSD-om jesu Nebojša Vukanović i Igor Crnadak. Oni su još u predizbornoj kampanji predlagali sporazum od deset tačaka, čija je prva tačka bila da nakon izbora nema saradnje sa SNSD-om. Smatram da bi to bila prevara birača ako do takve saradnje dođe. Ipak, vjerujem da postoji dovoljno političke mudrosti i da SDS sebi neće dozvoliti da sada ode u vlast na nivou Bosne i Hercegovine sa SNSD-om, jer bi to definitivno bio kraj stranke, koliko god to sada čudno zvučalo", poručila je Loza.
Isključenje Ljubiše Petrovića iz SDS-a: "To je bila greška"
Govoreći o unutrašnjim problemima SDS-a, Loza je ocijenila da aktuelni sukobi nisu nastali preko noći, već da predstavljaju kulminaciju dugogodišnjih nesuglasica.
Posebno se osvrnula na slučaj gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, čije je isključenje iz stranke izazvalo brojne reakcije.
Petrović je tokom izborne kampanje podržao Nebojšu Vukanovića, kandidata druge političke opcije, umjesto kandidata kojeg je podržavao SDS.
Loza smatra da je takav potez bio neuobičajen, ali i da je odluka o njegovom isključenju politički pogrešna.
"Kada pogledamo SDS, možemo reći da je ovo samo vrhunac problema koji postoje već duže vrijeme. Situacija je kulminirala podrškom Ljubiše Petrovića Nebojši Vukanoviću, jer je to prvi put da je jedan funkcioner SDS-a javno podržao kandidata druge stranke. Međutim, trebamo znati da nije prvi put da SDS radi za druge kandidate. To smo mogli čuti i ranije, ali su to uglavnom bile zakulisne radnje. Imali smo situacije da su čak cijeli odbori SDS-a prelazili u SNSD. Sjetimo se samo primjera Obrena Petrovića, koji je cijeli dobojski odbor SDS-a preveo u SNSD. Ova situacija specifična je zato što je Ljubiša Petrović javno podržao drugog kandidata, a ne kandidata svoje stranke. Smatram da je isključenje Ljubiše Petrovića iz SDS-a greška, jer je on čovjek koji pobjeđuje na izborima", izjavila je.
Loza je potom podsjetila na nesuglasice oko sastavljanja kandidatskih lista u Bijeljini, koje su prethodile Petrovićevom otvorenom nezadovoljstvu.
Istovremeno je spomenula i spekulacije o mogućoj povezanosti unutarstranačkih sukoba sa sastankom predsjednika SDS-a Branka Blanuše i Milorada Dodika. Naglasila je da je riječ o pričama koje se pojavljuju u javnosti, a ne o utvrđenom dogovoru.
"Kada je predloženo da Marinko Božović bude kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda i kada je Ljubiša Petrović na neki način odstranjen iz procesa sastavljanja liste SDS-a, on je rekao da ne snosi nikakvu odgovornost ako SDS ne pobijedi u Bijeljini. Jasno je poručio: 'Ako ne sastavljam listu, ne snosim odgovornost ako stranka doživi poraz u Bijeljini.' Postoje i priče da je to dio nekog dogovora nakon sastanka Branka Blanuše i Milorada Dodika, da se na neki način neposlušni ili neodgovarajući kadrovi u SDS-u uklone. Smatram da je to greška. S druge strane, imamo i kadrove koji nisu javno podržali druge kandidate, ali znamo da nisu ni naročito aktivno učestvovali u izbornoj kampanji. Vjerujem da će oni odbaciti prijedlog da SDS uđe u koaliciju sa SNSD-om. Tu prvenstveno mislim na Milana Miličevića", kazala je Loza.
Odluka o Petrovićevom stranačkom statusu još je predmet unutarstranačke procedure, s obzirom na to da je podnesena žalba o kojoj treba odlučivati Glavni odbor SDS-a.
Može li opozicija iz RS-a formirati državnu vlast bez SNSD-a?
Iako SNSD prema preliminarnim rezultatima ima najveću podršku među strankama iz Rs, Loza smatra da to ne znači da mora biti dio nove vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.
Podsjetila je na period od 2014. do 2018. godine, kada je opozicija iz Rs učestvovala u državnoj vlasti, dok je SNSD ostao izvan nje.
Prema njenoj ocjeni, takav scenarij je i sada matematički moguć, ali bi politički mogao biti izuzetno komplikovan.
"To je moguće na nivou Bosne i Hercegovine. Međutim, nisam sigurna koliko bi to bilo politički pametno. Imali smo situaciju u mandatu od 2014. do 2018. godine, kada je opozicija iz Rs formirala vlast na nivou Bosne i Hercegovine. To je izazvalo negativne reakcije dijela građana jer su se u medijima konstantno predstavljali kao izdajnici. Sjećamo se i situacija u kojima se problematiziralo to što u pojedinim komisijama nije bila ispoštovana konstitutivnost naroda, a RTRs je u tom periodu predstavnike opozicije koji su formirali državnu vlast etiketirao kao izdajnike. Tu nastaje problem. U ovom trenutku SNSD ima najviše mandata, ali u konsocijacijskim demokratijama onaj ko osvoji najviše glasova ne mora nužno formirati vlast. Važan je koalicioni potencijal određene stranke, mogućnost dogovora i program nove koalicije. Vidjet ćemo kakav će biti konačan broj poslanika. Opozicija sada ima pet, a pitanje je hoće li možda imati šest poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Oni bi na taj način mogli formirati novu vlast, naravno, ako bi postojala politička volja s druge strane. Međutim, najveći problem predstavlja partnerstvo HDZ-a i SNSD-a, odnosno dugogodišnje savezništvo Milorada Dodika i Dragana Čovića. Vidimo da je to partnerstvo dodatno potvrđeno na njihovom posljednjem sastanku", istakla je.
"Sumnjam da će se HDZ dogovoriti s opozicijom iz Rs-a"
Loza je izrazila sumnju da bi HDZ BiH, nakon potvrđenog nastavka saradnje sa SNSD-om, bio spreman na dogovor s opozicionim strankama iz Rs.
Ipak, smatra da bi se, ukoliko bi postojala potrebna parlamentarna većina, Vijeće ministara BiH moglo formirati i bez SNSD-a.
Upozorila je da bi takav rasplet mogao dovesti do novih institucionalnih blokada.
"Svakako da je završilo neslavno, ali iskreno sumnjam da će se u ovom trenutku moći postići dogovor između HDZ-a i opozicije. Međutim, kada pogledamo broj poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, za imenovanje novog Vijeća ministara potrebna je saglasnost Predstavničkog doma. To imenovanje ne potvrđuje Dom naroda. Važno je da postoji potrebna većina, uključujući entitetsku većinu. Na taj način bi stranke koje se nazivaju probosanskim ponovo mogle formirati vlast zajedno s opozicijom iz Republike Srpske. Međutim, koliko bi to bilo dobro, nisam sigurna, jer bismo vjerovatno ponovo imali blokade, uključujući i one na nivou Predsjedništva BiH", navela je.
Dom naroda BiH: "Ne vjerujem da SNSD može dobiti svih pet delegata"
Jedno od ključnih pitanja nakon izbora jeste i budući sastav Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Milorad Dodik najavio je mogućnost da SNSD i njegovi partneri osiguraju četiri, pa čak i svih pet delegata iz Rs, dok opozicija računa na mogućnost osvajanja dva delegatska mjesta.
Loza smatra da je, prema njenoj procjeni trenutnog odnosa snaga, znatno realniji scenarij u kojem bi SNSD i njegovi partneri imali tri delegata, a opozicija dva.
"Mislim da nema realne šanse da SNSD ima svih pet delegata, jer izborna matematika u ovom trenutku ne ide u tom pravcu. Kada se gleda matematički, za jednog delegata potrebno je oko 17 glasova, ali se u praksi, zbog načina raspodjele, taj broj može svesti na 13 do 15 glasova. Samim tim, Pokret Sigurna srpska mogao bi, s brojem mandata koji ima, osigurati jednog delegata. Vidjeli smo i izjavu Nebojše Vukanovića, koji je rekao da će podržati opozicionog kandidata, koga god SDS ili opozicija dogovore za delegata u Domu naroda, jer se SNSD-u ne smije ponovo prepustiti kontrolni mehanizam kojim može blokirati rad Doma naroda. Zbog toga mislim da je vjerovatnije da ćemo ponovo imati odnos tri prema dva nego da SNSD dobije svih pet delegata. Vidjeli smo i u prethodnom mandatu kako je situacija oko izbora delegata na kraju dovela do promjene jednog delegata iz Rs na polovini mandata", rekla je Loza.
Riječ je o njenoj procjeni mogućeg ishoda izbora delegata, a konačan odnos snaga zavisit će od rezultata i propisane procedure izbora u Narodnoj skupštini Rs.
SDA i SDP zajedno u vlasti sa SNSD-om i HDZ-om?
