Predsjednik Narodnog evropskog saveza (NES) i gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević govorio je za N1 o postizbornim pregovorima, sastanku s liderima Trojke koji je izazvao brojne reakcije u javnosti, mogućem ulasku NES-a u novu vlast, ali i o tome hoće li preuzeti osvojeni mandat u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Iako je ranije odbio ulazak u vlast sa SNSD-om, Ogrešević sada nije izričito isključio mogućnost buduće saradnje, poručivši da će NES odluke donositi u skladu s političkim okolnostima i programskim ciljevima. Otkrio je i da je vjerovatnije da neće sjesti u zastupničke klupe, dok je govoreći o situaciji u Unsko-sanskom kantonu poručio da SDA, kao izborni pobjednik, treba voditi pregovore o formiranju vlasti.
Gostujući u emisiji "Dan uživo" na N1, Ogrešević je komentarisao sastanak lidera Trojke, nakon kojeg su se pojavile informacije o nesuglasicama među koalicionim partnerima, uključujući i tvrdnje da je premijer Federacije BiH i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić navodno izjavio da "Trojka više ne postoji". Takve navode drugi učesnici sastanka ubrzo su demantovali.
Ogrešević, koji je također prisustvovao sastanku iako NES nije član Trojke, objasnio je da je njegova komunikacija s predstavnicima vlasti prvenstveno povezana s projektima važnim za Unsko-sanski kanton.
"Nismo bili dio Trojke, niti smo sada"
Govoreći o postizbornim razgovorima, predsjednik NES-a istakao je da je očekivano da u ovom periodu postoji pojačan interes javnosti za sastanke političkih lidera.
"U ovom postizbornom vremenu, naravno, postoji interes javnosti i medija za sve postupke stranaka i onih koji vode stranke i ja to zasigurno razumijem. Međutim, ovaj proces konstituiranja parlamenata, potvrđivanja rezultata, kao i proces formiranja parlamentarnih većina i vlasti, trajat će, tako da je to, rekao bih, normalno u ovom periodu. Trebat će vremena, naravno, da se stvore sve pretpostavke i da se formiraju parlamentarne većine", kazao je Ogrešević.
Na pitanje zbog čega je prisustvovao sastanku Trojke, naglasio je da je s premijerom Nikšićem i Federalnom vladom već sarađivao na projektima koji se odnose na Krajinu.
"Ja sam predsjednik NES-a, Narodnog evropskog saveza, i u konačnici, s premijerom Nikšićem i Federalnom vladom radili smo na nekim projektima, konkretno u Unsko-sanskom kantonu, za koje smo mi zainteresirani. Mene je, naravno, između ostalog, to zanimalo i to me zanima, kao što je brza cesta Bihać – Cazin – Kladuša, na kojoj se počelo raditi, već je počelo otkupljivanje zemljišta, kao i pokretanje namjenske vojne industrije. Ja se uvijek bavim konkretnim projektima i sada sam se bavio konkretnim projektima. Mi zaista niti smo bili dio Trojke, niti smo sada. Uobičajeno je, mislim, da predsjednici stranaka komuniciraju i da je to minimum, na neki način naša obaveza, da postoji komunikacija sa svima onima koji su dio političkog života u Bosni i Hercegovini", rekao je.
NES očekivao bolji izborni rezultat: "Nismo imali agresivnu kampanju"
Govoreći o mogućem učešću NES-a u formiranju vlasti, Ogrešević je istakao da izborni proces još nije završen te da će se tek nakon izbora delegata u domove naroda stvoriti potpune pretpostavke za formiranje novih parlamentarnih većina.
Prema njegovim riječima, NES računa na jednog zastupnika u državnom parlamentu, četiri u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, nekoliko delegata u Domu naroda te parlamentarnu zastupljenost u četiri kantona.
"Kao što sam rekao, treba prvo završiti izborni proces. Izbori nisu završeni. Treba izabrati i domove naroda, kako u Federaciji, tako i na državnom nivou, državni Dom naroda. Tim činom bit će završen proces izbora. Nekako je normalno da zaista pobjednici izbora vode proces formiranja većine za izglasavanje, odnosno izbor novog Vijeća ministara i novih vlada. Naš kapacitet jeste da imamo zastupnika u državnom parlamentu, da imamo četiri zastupnika u Parlamentu Federacije, u Predstavničkom domu, imat ćemo nekoliko delegata u Domu naroda i da smo parlamentarni u četiri kantona. Shodno tome, mi se, naravno, postavljamo. Imamo svoje programske ciljeve i imamo ono za šta smo se zalagali. Ako budemo u prilici da učestvujemo u vlasti, mi ćemo istaći, naravno, projektne interese i ono što smatramo da je bitno da se uradi u naredne četiri godine, da bi, po nama, u nekim elementima našeg društva bilo bolje", poručio je.
Iako je NES zadržao zastupljenost na više nivoa vlasti, Ogrešević je priznao da je očekivao nešto bolji rezultat na Općim izborima održanim 4. oktobra.
"Mi smo možda za nekoliko procenata očekivali bolji rezultat i možda u nekim kantonima da potvrdimo svoju parlamentarnost. Ono što je činjenica jeste da mi nismo imali agresivnu kampanju. Fokusirali smo se na određena programska rješenja, bavili smo se utvrđivanjem problema i nuđenjem rješenja. Zaista, kroz taj program ponudili smo i rješenja, prije svega kada je u pitanju ekonomski napredak naše zemlje, i to su teme koje očito baš nisu imale mjesta do kraja u ovoj izbornoj kampanji. Ali, naravno, mi ćemo i dalje nastaviti predlagati rješenja i baviti se onim segmentima našeg društva kroz koje možemo poboljšati kvalitet života građana naše zemlje. Naravno, sada će prezentacija, organizacijske eventualne slabosti, biti predmet analiza kroz organe stranke. Ali, u konačnici, evo, mi možemo biti zadovoljni, znači, kroz našu parlamentarnost od državnog, federalnog pa do nekoliko kantonalnih parlamenata. Imamo još uvijek dobre temelje i imamo osnovu da možemo dalje nastaviti politički raditi", naveo je predsjednik NES-a.
Hoće li NES ponovo sarađivati sa Strankom za BiH i može li u vlast sa SNSD-om?
Jedna od tema razgovora bila je i budućnost političke saradnje NES-a i Stranke za Bosnu i Hercegovinu, koje su nakon izbora 2022. godine zajednički nastupale u pojedinim postizbornim pregovorima.
Ogrešević je podsjetio na odluke koje su tada donijeli, uključujući odbijanje ulaska u Vijeće ministara BiH sa SNSD-om, kao i neprihvatanje formiranja Federalne vlade nakon intervencije visokog predstavnika u ustavni okvir Federacije BiH.
"Mi prošli put nismo htjeli biti dio Vijeća ministara pod tim okolnostima, s Miloradom Dodikom tada, i nismo ušli u Federalnu vladu zbog izmjene Ustava na jedan dan. Znači, to su bili principi kojih smo se držali. Naravno, komunikacija i međusobno uvažavanje postoje i danas među nama. Mi ćemo vidjeti, naravno, šta nosi naredni period i kakve će se mogućnosti eventualno za saradnju otvarati", izjavio je.
Na direktno pitanje bi li NES sada bio spreman učestvovati u široj koaliciji čiji bi dio bio i SNSD, Ogrešević nije dao izričit potvrdan ili odričan odgovor.
Naglasio je da njegova stranka trenutno nema politički kapacitet da predvodi pregovore, ali da će pratiti razvoj situacije i razmotriti eventualne prilike za ostvarivanje svojih programskih ciljeva.
"Ne bi bilo uobičajeno da mi govorimo o stvarima za koje nemamo taj kapacitet u ovom trenutku. Mi bismo to prepustili onima koji su dobili daleko veće povjerenje građana, imaju veću političku moć i oni će morati, naravno, voditi te procese. A NES će pratiti. Mi, naravno, pratimo situaciju i ako budu okolnosti takve i opravdane, i ako postoji prilika, eventualno, da mi nešto kvalitetno uradimo, ono što znamo raditi, mi ćemo, naravno, gledati da tu priliku iskoristimo. Ali mi ne vodimo taj proces. Te pripreme i te stvari morat će uraditi oni koji su dobili taj izborni kapacitet", kazao je Ogrešević.
Šta bi NES tražio za podršku novoj vlasti?
Govoreći o projektima na kojima bi NES insistirao u eventualnim razgovorima o učešću u vlasti, Ogrešević je izdvojio izgradnju brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, razvoj namjenske industrije i unapređenje putne povezanosti Sarajeva i Tuzle.
Posebno je naglasio da Bosna i Hercegovina mora imati više pripremljenih infrastrukturnih i razvojnih projekata kako bi mogla koristiti raspoloživa evropska sredstva.
"Između ostalog, to su projekti o kojima vi govorite, brza cesta, namjenska industrija, put Sarajevo – Tuzla također, i inače ubrzavanje izgradnje tih putnih koridora. Ono što smo mi u svom programu isticali, što je izuzetno bitno, jeste da mi nemamo dovoljno pripremljenih projekata u našoj državi na svim nivoima. Mislim da bi buduća Federalna vlada, naročito u nekom dijelu, možda i državna, trebala stvoriti pretpostavke da imamo spremne projekte, da sutra, ako budemo imali mogućnost da povlačimo eventualno neka evropska sredstva, budemo spremni, a ne da jednostavno, zbog nedostatka projekata, ne možemo povući ta sredstva. Mislimo da bi Federalna vlada ubuduće trebala podržati da svaka općina ima poslovnu zonu i da također stavimo u funkciju neke industrijske lokacije kojima još uvijek upravlja država, a koje propadaju i nisu uopće u funkciji razvoja", rekao je.
Ogrešević smatra da bi buduće vlasti trebale imati aktivniju ulogu u privlačenju investitora i stvaranju uslova za razvoj domaće privrede.
"Mi smo u našoj kampanji isticali, u našem programu 'Investicijski radar', da mi, kao oni koji budu buduća vlast, ili ako mi budemo u prilici, moramo imati razvijene mehanizme aktivnog traženja investitora koji bi bili spremni ulagati u te industrijske zone i industrijska područja u našoj zemlji koja već imamo spremna ili koja trebamo pokrenuti. Znači, jedan organiziran pristup. Razvoj se ne dešava slučajno. Na razvoju se mora raditi. Da bi se desio razvoj, moraju se stvoriti pretpostavke. Ja sam, eto, nabrojao koje su. Moramo aktivno raditi na traženju partnera koji će doprinijeti našem razvoju. Posebno, temelj našeg razvoja jesu domaće kompanije, domaći biznisi koji moraju imati veću pažnju buduće vlasti, jer njihov rast jeste i rast ove države, jeste rast naše ekonomije, jeste jačanje ove naše države. Mislim da tu ipak treba profilirati jasnu ekonomsku politiku, koju do sada nijedna federalna vlada nije imala baš do kraja jasno definiranu, da bi država mogla biti pokrovitelj razvoja, ona koja potiče razvoj i jednostavno doprinosi tom razvoju", istakao je.
