Od Srbije se traži da uspostavi i efikasan mehanizam koordinacije u pogledu ostvarivanja ciljeva politike preveniranja i represije na polju korupcije, naročito u sektorima “koji su najosjetljiviji na korupciju”.
Komisija će u srijedu objaviti izvještaj o napretku zemalja kandidata i očekuje se da će preporučiti šefovima država ili vlada EU otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom.
U dokumentu EK, uz loše ocjene za poglavlja 23 i 24 o vladavini prava, ističe se da se Beograd nije pridružio sankcijama međunarodne zajednice Rusiji te da nije zatvorio prostor stranom miješanju i manipulaciji informacijama.
Istaknuto je da, bez obzira na aspiracije za članstvo u Uniji koje Beograd navodi kao strateški cilj zemlje, Srbija sklapa trgovinske sporazume s Kinom i ostalim trećim zemljama koje ne ispunjavaju briselske standarde.
Uz to, Komisija sugerira da Srbija treba uložiti više napora i napraviti kompromise kako bi proces normalizacije odnosa s Kosovom krenuo naprijed, uz neophodnost ispunjavanja svojih obaveza u okviru dijaloga, uz punu primjenu svih prethodnih sporazuma.
Normalizacija odnosa se naglašava kao “bitan uvjet na evropskom putu obje strane”, a EK poručuje da i Beograd i Priština, izostane li napredak, “riskiraju izgubiti važne prilike u odsustvu napretka”.
U godišnjem izvještaju za Srbiju se potvrđuje da je na odnose s Kosovom posebno utjecao nasilni napad na kosovsku policiju 24. septembra u selu Banjska kod Zvečana, kad je ubijen kosovski policajac i trojica naoružanih Srba.
Istaknuto je očekivanje EU da počinioci budu uhapšeni i brzo privedeni pravdi te da Srbija u potpunosti surađuje i poduzme sve neophodne korake.
Kosovo i Srbija, poručuje EK, “moraju nastaviti stalne napore na deeskalaciji” te čim prije osigurati održavanje novih izbora na sjeveru “uz aktivno sudjelovanje kosovskih Srba”, koji su prošle lokalne izbore bojkotirali.
Evropska komisija ocjenjuje da je Srbija učinila “ograničen napredak” u slobodi izražavanja, ali konstatira da “slučajevi prijetnji, zastrašivanja, govora mržnje i nasilja nad novinarima i dalje izazivaju zabrinutost”, napose u porastu strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP), koje pokreću pripadnici nacionalnih i lokalnih vlasti što, po ocjeni EK, “može izazvati zastrašujući efekt uključujući i cenzuru”.
Također, u izvještaju EK se navodi da je situacija u srbijanskom pravosuđu zabrinjavajuća zbog “neprikladnih pritisaka”, a niz poduzetih koraka kako bi se smanjio prostor političkog utjecaja u praksi još nije moguće uočiti, uključujući i smanjenje neprimjerenog utjecaja na suce i tužitelje.
Od Srbije se traži da uspostavi i efikasan mehanizam koordinacije u pogledu ostvarivanja ciljeva politike preveniranja i represije na polju korupcije, naročito u sektorima “koji su najosjetljiviji na korupciju”.
Ocjenjuje se također da se Srbija uskladila s nekim stajalištima EU na međunarodnim forumima, ali nije uvela ni jednu restriktivnu mjeru protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, pri čemu je Beograd održao odnose na visokoj razini s Moskvom, što “postavlja pitanja o strateškom pravcu Srbije”.
Konstatirano je i da vizna politika Srbije još nije u potpunosti usklađena s listom trećih zemalja čiji državljani podliježu viznom režimu za boravak u EU i traži se da Beograd uskladi viznu politiku s Bruxellesom, prenosi SB.
U izvještaju se navodi da je Srbija u oktobru ove godine potpisala sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom, što za EU “predstavlja stratešku zabrinutost”.
Navodi se da je Srbija najavila planove za sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini i s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptom i Južnom Korejom, uz poruku da svi sporazumi o kojima Srbija pregovara moraju osigurati kompatibilnost s pravnim tečevinama EU, uz klauzule o prestanku roka koji garantira da će se Srbija odreći tih sporazuma po pristupanju u EU, poručuje se u izvještaju Evropske komisije.
