Porodice još tragaju za 42 nestale osobe iz Kalinovika, traže optužnice

Redakcija Mostar

Povodom 34. godišnjice stradanja bošnjačkih civila, porodice žrtava ponovo su uputile apel nadležnim institucijama da intenziviraju potragu za nestalim osobama, procesuiraju odgovorne za ratne zločine i osiguraju dostojanstveno obilježavanje svih mjesta stradanja kako bi se sačuvalo sjećanje na žrtve i spriječilo negiranje počinjenih zločina.

Udruženje članova porodica nestalih s područja opštine Kalinovik "Istina-Kalinovik '92“ danas je obilježilo 34. godišnjicu stradanja bošnjačkog stanovništva na području opštine Kalinovika te uputilo apel domaćim i međunarodnim institucijama da osiguraju pravo na memorijalizaciju žrtava, uklone mural osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću i poduzmu mjere u skladu s principima tranzicijske pravde, piše Fena.

Članovi Udruženja "Istina Kalinovik '92", preživjeli, porodice žrtava i brojni građani tokom obilježavanja obišli su mjesta stradanja u Kalinoviku i Foči, uključujući Rogoj, Osnovnu školu u Kalinoviku, nekadašnji logor Barutni magacin, Mehka brda, selo Ratine i Tunele kod Miljevine, gdje su položili cvijeće i odali počast ubijenim bošnjačkim civilima.

Predsjednik Udruženja "Istina Kalinovik '92" Samir Vranović izjavio je danas da se, 34 godine nakon zločina počinjenih nad bošnjačkim civilima u Kalinoviku, još traga za 42 nestale osobe, dok se pojedini osumnjičeni za ratne zločine i dalje nalaze na slobodi u Republici Srbiji.

Vranović je pozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da podigne optužnice protiv Gruje Lalovića i Boška Govedarice, za koje porodice žrtava smatraju da su imali značajnu ulogu u planiranju i provođenju progona, ubistava bošnjačkih civila i uspostavljanju logora na području Kalinovika.

Istovremeno je ukazao da do danas niko nije odgovarao za podizanje murala i spomen-obilježja pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Kalinoviku.

- Pozivamo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da pokrene odgovarajuće postupke, imajući u vidu da je veličanje ratnih zločinaca, prema izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine iz 2021. godine, zabranjeno i kažnjivo - poručio je Vranović.

Naglasio je da brojna mjesta stradanja i zatočenja nesrpskih civila, među kojima su Osnovna škola "Ljutica Bogdan", nekadašnji logor Barutni magacin i druga stratišta na području Kalinovika i Foče, još nisu adekvatno obilježena.

Podsjetio je da je Sud Bosne i Hercegovine za ratne zločine počinjene u Kalinoviku pravosnažno osudio više osoba na ukupno 93 godine zatvora, među kojima su Ratko Bundalo, Neđo Zeljaja, Đorđislav Aškraba, Novica Tripković, Slavko Lalović i Dalibor Krstović.

Dodao je da je za zločine počinjene na području Kalinovika i Foče Haški tribunal osudio Dragoslava Kunarca na 28 godina zatvora, dok su za progone i ratne zločine u Kalinoviku pred tim sudom osuđeni i Ratko Mladić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik.

Profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Programa studija genocida Univerziteta Yale David Pettigrew rekao je ovom prilikom da obilježavanje godišnjice predstavlja potvrdu prava preživjelih i porodica žrtava da čuvaju sjećanje na stradale.

Istakao je da se tom prilikom odaje počast svim žrtvama Kalinovika, uključujući i one čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni ili identifikovani, među kojima su doktor Abdurahman Filipović, Avdija Škoro i Salko Vranović.

Pettigrew je pozvao komesara Vijeća Evrope za ljudska prava Michaela O'Flahertyja i Ured visokog predstavnika da podrže ostvarivanje prava na postavljanje spomen-obilježja na mjestima ratnih zločina u Kalinoviku, uključujući memorijalni muzej i groblje u nekadašnjem logoru Barutni magacin, kao i spomen-obilježje u krugu Osnovne škole, koja je tokom 1992. godine služila kao najveći koncentracioni logor u toj općini.

Istovremeno je zatražio uklanjanje murala Ratku Mladiću na ulazu u Kalinovik, navodeći da je postavljen bez potrebnih odobrenja i dozvola.

- Kultura sjećanja ključni je element izgradnje mira u postgenocidnom društvu. Mural na kojem je Mladić predstavljen kao heroj nehuman je i retraumatizirajući za preživjele jer veliča osobu pravosnažno osuđenu za genocid. Time se veličaju zločini i povećava rizik njihovog ponavljanja - rekao je Pettigrew.

Naglasio je da su zaštita dostojanstva žrtava, pravo na istinu, poštivanje vladavine prava i očuvanje sjećanja kroz memorijalizaciju temeljni principi tranzicijske pravde, sadržani i u dokumentima Ureda visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

Poručio je da učesnici obilježavanja zajednički osuđuju govor mržnje i negiranje genocida te zahtijevaju uklanjanje murala i omogućavanje podizanja spomen-obilježja žrtvama.

- Njihovi životi i sjećanje na njih neće biti izbrisani i neće biti zaboravljeni. Promovisanje kulture sjećanja ključno je za izgradnju mira, pravde i demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine - zaključio je Pettigrew.

Povodom 34. godišnjice stradanja bošnjačkih civila, porodice žrtava ponovo su uputile apel nadležnim institucijama da intenziviraju potragu za nestalim osobama, procesuiraju odgovorne za ratne zločine i osiguraju dostojanstveno obilježavanje svih mjesta stradanja kako bi se sačuvalo sjećanje na žrtve i spriječilo negiranje počinjenih zločina.

Prema presudama domaćih i međunarodnih sudova, nakon preuzimanja vlasti od strane srpskih snaga u proljeće 1992. godine, na području Kalinovika započeo je sistematski progon bošnjačkog stanovništva. Bošnjaci su nezakonito hapšeni, zatvarani u objektima Osnovne škole i logora Barutni magacin, gdje su bili izloženi premlaćivanju, mučenju, silovanju i drugim oblicima zlostavljanja. Veći broj zatočenika odvođen je na lokacije pogubljenja, dok su sela s bošnjačkim stanovništvom spaljena i uništena.

Prema podacima udruženja porodica žrtava, ubijena su 122 bošnjačka civila, a za 42 osobe se još traga. Za dio zločina izrečene su pravosnažne presude pred Sudom BiH i nekadašnjim Haškim tribunalom, dok porodice žrtava upozoravaju da svi odgovorni još nisu procesuirani.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.