Povodom 34. godišnjice stradanja bošnjačkih civila, porodice žrtava ponovo su uputile apel nadležnim institucijama da intenziviraju potragu za nestalim osobama, procesuiraju odgovorne za ratne zločine i osiguraju dostojanstveno obilježavanje svih mjesta stradanja kako bi se sačuvalo sjećanje na žrtve i spriječilo negiranje počinjenih zločina.
Udruženje članova porodica nestalih s područja opštine Kalinovik "Istina-Kalinovik '92“ danas je obilježilo 34. godišnjicu stradanja bošnjačkog stanovništva na području opštine Kalinovika te uputilo apel domaćim i međunarodnim institucijama da osiguraju pravo na memorijalizaciju žrtava, uklone mural osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću i poduzmu mjere u skladu s principima tranzicijske pravde, piše Fena.
Članovi Udruženja "Istina Kalinovik '92", preživjeli, porodice žrtava i brojni građani tokom obilježavanja obišli su mjesta stradanja u Kalinoviku i Foči, uključujući Rogoj, Osnovnu školu u Kalinoviku, nekadašnji logor Barutni magacin, Mehka brda, selo Ratine i Tunele kod Miljevine, gdje su položili cvijeće i odali počast ubijenim bošnjačkim civilima.
Predsjednik Udruženja "Istina Kalinovik '92" Samir Vranović izjavio je danas da se, 34 godine nakon zločina počinjenih nad bošnjačkim civilima u Kalinoviku, još traga za 42 nestale osobe, dok se pojedini osumnjičeni za ratne zločine i dalje nalaze na slobodi u Republici Srbiji.
Vranović je pozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da podigne optužnice protiv Gruje Lalovića i Boška Govedarice, za koje porodice žrtava smatraju da su imali značajnu ulogu u planiranju i provođenju progona, ubistava bošnjačkih civila i uspostavljanju logora na području Kalinovika.
Istovremeno je ukazao da do danas niko nije odgovarao za podizanje murala i spomen-obilježja pravosnažno osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Kalinoviku.
- Pozivamo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da pokrene odgovarajuće postupke, imajući u vidu da je veličanje ratnih zločinaca, prema izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine iz 2021. godine, zabranjeno i kažnjivo - poručio je Vranović.
Naglasio je da brojna mjesta stradanja i zatočenja nesrpskih civila, među kojima su Osnovna škola "Ljutica Bogdan", nekadašnji logor Barutni magacin i druga stratišta na području Kalinovika i Foče, još nisu adekvatno obilježena.
Podsjetio je da je Sud Bosne i Hercegovine za ratne zločine počinjene u Kalinoviku pravosnažno osudio više osoba na ukupno 93 godine zatvora, među kojima su Ratko Bundalo, Neđo Zeljaja, Đorđislav Aškraba, Novica Tripković, Slavko Lalović i Dalibor Krstović.
Dodao je da je za zločine počinjene na području Kalinovika i Foče Haški tribunal osudio Dragoslava Kunarca na 28 godina zatvora, dok su za progone i ratne zločine u Kalinoviku pred tim sudom osuđeni i Ratko Mladić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik.
Profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Programa studija genocida Univerziteta Yale David Pettigrew rekao je ovom prilikom da obilježavanje godišnjice predstavlja potvrdu prava preživjelih i porodica žrtava da čuvaju sjećanje na stradale.
Istakao je da se tom prilikom odaje počast svim žrtvama Kalinovika, uključujući i one čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni ili identifikovani, među kojima su doktor Abdurahman Filipović, Avdija Škoro i Salko Vranović.
Pettigrew je pozvao komesara Vijeća Evrope za ljudska prava Michaela O'Flahertyja i Ured visokog predstavnika da podrže ostvarivanje prava na postavljanje spomen-obilježja na mjestima ratnih zločina u Kalinoviku, uključujući memorijalni muzej i groblje u nekadašnjem logoru Barutni magacin, kao i spomen-obilježje u krugu Osnovne škole, koja je tokom 1992. godine služila kao najveći koncentracioni logor u toj općini.
Istovremeno je zatražio uklanjanje murala Ratku Mladiću na ulazu u Kalinovik, navodeći da je postavljen bez potrebnih odobrenja i dozvola.
- Kultura sjećanja ključni je element izgradnje mira u postgenocidnom društvu. Mural na kojem je Mladić predstavljen kao heroj nehuman je i retraumatizirajući za preživjele jer veliča osobu pravosnažno osuđenu za genocid. Time se veličaju zločini i povećava rizik njihovog ponavljanja - rekao je Pettigrew.
Naglasio je da su zaštita dostojanstva žrtava, pravo na istinu, poštivanje vladavine prava i očuvanje sjećanja kroz memorijalizaciju temeljni principi tranzicijske pravde, sadržani i u dokumentima Ureda visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava.
Poručio je da učesnici obilježavanja zajednički osuđuju govor mržnje i negiranje genocida te zahtijevaju uklanjanje murala i omogućavanje podizanja spomen-obilježja žrtvama.
- Njihovi životi i sjećanje na njih neće biti izbrisani i neće biti zaboravljeni. Promovisanje kulture sjećanja ključno je za izgradnju mira, pravde i demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine - zaključio je Pettigrew.
Povodom 34. godišnjice stradanja bošnjačkih civila, porodice žrtava ponovo su uputile apel nadležnim institucijama da intenziviraju potragu za nestalim osobama, procesuiraju odgovorne za ratne zločine i osiguraju dostojanstveno obilježavanje svih mjesta stradanja kako bi se sačuvalo sjećanje na žrtve i spriječilo negiranje počinjenih zločina.
Prema presudama domaćih i međunarodnih sudova, nakon preuzimanja vlasti od strane srpskih snaga u proljeće 1992. godine, na području Kalinovika započeo je sistematski progon bošnjačkog stanovništva. Bošnjaci su nezakonito hapšeni, zatvarani u objektima Osnovne škole i logora Barutni magacin, gdje su bili izloženi premlaćivanju, mučenju, silovanju i drugim oblicima zlostavljanja. Veći broj zatočenika odvođen je na lokacije pogubljenja, dok su sela s bošnjačkim stanovništvom spaljena i uništena.
Prema podacima udruženja porodica žrtava, ubijena su 122 bošnjačka civila, a za 42 osobe se još traga. Za dio zločina izrečene su pravosnažne presude pred Sudom BiH i nekadašnjim Haškim tribunalom, dok porodice žrtava upozoravaju da svi odgovorni još nisu procesuirani.
