Položaj Bošnjaka u Rs između šutnje institucija i otvorene diskriminacije

Redakcija Mostar

"Danas je svega 1,3 posto Bošnjaka zaposleno u entitetskim i lokalnim institucijama Rs. Prema popisu iz 1991. godine, Bošnjaci su činili više od 30 posto stanovništva na ovom prostoru, a 2013. godine oko 14 posto. Danas su gotovo potpuno obespravljeni".


Ramiz Salkić, zastupnik u Narodnoj skupštini Rs, u razgovoru za list Preporod.info govori o ključnim pitanjima koja se odnose na položaj Bošnjaka u ovom bh. entitetu, funkcioniranje pravosudnih i državnih institucija, kao i o političkim procesima koji, prema njegovim riječima, direktno ugrožavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine i sigurnost povratničke populacije.

Govoreći o kontinuiranom obilježavanju 9. januara kao dana entiteta, uprkos presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Salkić ističe da se to dešava jer niko od ranijih organizatora nikada nije sankcionisan.

– Izostanak sankcija za ranije organizatore motivira nove da nastave s kršenjem odluka Ustavnog suda. Vlasti namjerno insistiraju na obilježavanju ovog datuma, svjesne da on kod Bošnjaka budi sjećanja na teške zločine, progone i genocid – kaže Salkić za Preporod.

Na pitanje o posljedicama šutnje Tužilaštva BiH, podsjeća da su ideje ozvaničene 9. januara 1992. godine kasnije pred Haškim tribunalom presuđene kao udruženi zločinački poduhvat.

– Insistiranje na ovom datumu ima za cilj sijanje straha i osjećaja nesigurnosti, te poruku žrtvama da se zločini mogu ponoviti. S jedne strane, mladima unutar srpskog naroda se nameće ideologija iz 1992. godine, a Bošnjacima se šalje poruka da razmišljaju o odlasku – ističe Salkić.

Govoreći o radu Tužilaštva BiH, navodi da među građanima i preživjelim žrtvama genocida vlada ogromno razočarenje.

– Da Tužilaštvo radi svoj posao, ne bi bilo ovoliko negiranja genocida i veličanja presuđenih ratnih zločinaca. Negiranje genocida i veličanje zločinaca predstavlja završnu fazu genocida. Kao neko ko je prošao kroz dva srpska logora, duboko sam razočaran izostankom reakcije tužilaštava – naglašava on.

U razgovoru za Preporod.info osvrnuo se i na prijevremene izbore za predsjednika Rs, koji će biti održani 8. februara 2026. godine.

– Najvažnije je da izbore organizira Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine i da nisu uspjeli pokušaji njihovog osporavanja. Međutim, nijedan kandidat nije pokazao interes za glasove Bošnjaka. SNSD nastavlja slati šovinističke poruke, dok se opozicioni kandidat uopće ne bavi Bošnjacima – kaže Salkić, dodajući da je važno da se izbori provedu zakonito i da građani pošalju poruku protiv separatističke politike Milorada Dodika.

Kao zastupnik u NSRs, Salkić je više puta upozoravao na zakone i odluke koje su, prema njegovim riječima, direktno usmjerene protiv države Bosne i Hercegovine.

– NSRs je usvojila izvještaj o dešavanjima u i oko Srebrenice 1995. godine kojim se negira genocid, zatim Deklaraciju Svesrpskog sabora koja poziva na integraciju Srbije i Rs, te se suprotstavila Rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Sve to proizvodi osjećaj nesigurnosti među Bošnjacima – ističe on.

Posebno problematičnim smatra činjenicu da su mnogi zakoni poništeni tek nakon odluka Ustavnog suda BiH, ali da niko ne govori o posljedicama koje su nastale njihovom primjenom.

– Zakoni su usvajani svjesno, uz kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, s ciljem izazivanja haosa i ugrožavanja mira – kaže Salkić.

U razgovoru za Preporod.info naveo je i podatke o dramatičnoj diskriminaciji Bošnjaka u zapošljavanju.

– Danas je svega 1,3 posto Bošnjaka zaposleno u entitetskim i lokalnim institucijama Rs. Prema popisu iz 1991. godine, Bošnjaci su činili više od 30 posto stanovništva na ovom prostoru, a 2013. godine oko 14 posto. Danas su gotovo potpuno obespravljeni – ističe on.

Zaključuje da je neophodna reakcija visokog predstavnika jer je, kako kaže, on zadužen za provođenje civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma i zaštitu prava povratnika.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.