Političari narikače: Vlast ne postoji da bi nam saopštavala probleme, nego da bi ih rješavala

Redakcija Mostar

Zbog toga smatra opravdanim pitanje zašto se ista odlučnost ne pokazuje i u Vladi HNK, gdje SDA i SDP nisu opozicija, već njihove ministre vidi kao važan dio izvršne vlasti.

Predsjednik Gradskog odbora NES-a Mostar i vijećnik u Gradskom vijeću Mostara Maid Čolaković kritikovao je način na koji se dio stranaka vlasti odnosi prema problemima u Mostaru i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, poručivši da vlast ne bi trebala samo upozoravati na probleme, već ih konkretno rješavati.

Čolaković smatra da je razumljivo kada opozicione stranke kroz saopštenja i konferencije za medije ukazuju na probleme i pokušavaju izvršiti pritisak na vlast. Međutim, prema njegovim riječima, isto ponašanje nema opravdanje kada dolazi od stranaka koje imaju ministre, vijećnike, direktore, zastupnike i druge institucionalne mehanizme.

Kao teme koje su posljednjih mjeseci izazvale najviše političkih reakcija naveo je preknjižavanje imovine, smjene Bošnjaka, pitanje nacionalne zastupljenosti, popunjavanje bošnjačkih pozicija kadrovima iz hrvatske političke komponente, pitanje Lakišića harema, komunalnih preduzeća i deponije Uborak.

„Svaka od tih tema proizvela je političku buku i često nove nacionalne tenzije, ali ostaje najvažnije pitanje – šta je od svega toga zaista riješeno?“, naveo je Čolaković.

Posebno se osvrnuo na slučaj imovine Elektroprivrede BiH. Podsjetio je da je federalni premijer Nermin Nikšić u javnosti predstavio da je imovina vraćena, dok je Služba za katastar Grada Mostara potom saopštila da vraćanja posjeda nije bilo i da su sporna rješenja i dalje na snazi.

„Politika se ne završava kada problem proglasite riješenim, nego kada ga zaista riješite“, poručio je.

Kao još jedan primjer naveo je Uborak, gdje se godinama održavaju sastanci, daju obećanja i najavljuju rješenja, dok deponija i dalje radi, a građani čekaju konkretan datum zatvaranja i trajno rješenje.

Čolaković je ukazao i na, kako ga naziva, politički paradoks u Mostaru i HNK. Podsjetio je da su bošnjačke stranke, kada su procijenile da su u Mostaru pređene određene političke granice, bojkotovale rad Gradskog vijeća i pokazale da postoje mehanizmi političkog pritiska.

Zbog toga smatra opravdanim pitanje zašto se ista odlučnost ne pokazuje i u Vladi HNK, gdje SDA i SDP nisu opozicija, već njihove ministre vidi kao važan dio izvršne vlasti.

„Ako ste vlast, onda preuzmite odgovornost za rezultate te vlasti. Nije dovoljno upozoravati na diskriminaciju Bošnjaka dok istovremeno sjedite u institucijama koje imaju mogućnost da djeluju“, istakao je Čolaković.

Prema njegovim riječima, nacionalni disbalans u institucijama nije nastao tokom jednog mandata, već je riječ o procesu koji traje godinama. Smatra da su reakcije često ostajale na nivou saopštenja i političkih sukoba, dok je HDZ iz takvih odnosa uglavnom izlazio politički uspješniji.

Čolaković smatra da odgovor na takvo stanje ne treba biti dodatno podizanje nacionalnih tenzija, već ozbiljna politička i ustavnopravna borba pred nadležnim sudovima, institucijom Ombudsmena i drugim nadležnim institucijama, uz zaštitu ravnopravnosti i osnovnih ljudskih prava svakog čovjeka, bez obzira na njegovu nacionalnost ili vjeru.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.