Picula upozorava: Vučić je izgubio vlast, ali politika Srbije prema BiH i Hrvatskoj možda neće biti drugačija

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula upozorio je da poraz Aleksandra Vučića na parlamentarnim izborima ne znači automatski i kraj političkih obrazaca koji su godinama određivali odnose Srbije sa susjednim državama. Posebno je izrazio rezervu prema mogućnosti brzog poboljšanja odnosa s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom.

U intervjuu za riječki Novi list Picula je ocijenio da Srbiju, uprkos pobjedi Studentske liste na izborima održanim 25. oktobra, očekuje period političke nestabilnosti, tokom kojeg će se tek pokazati stvarni karakter nove vlasti.

Prema njegovim riječima, Vučićev odlazak s vlasti predstavlja značajnu demokratsku promjenu, ali političke i društvene strukture koje su omogućile njegovu dugogodišnju dominaciju nisu nestale.

Podsjetio je da Srpska napredna stranka, prema procjenama, ima između 700.000 i 800.000 članova te da će i u opoziciji predstavljati značajnu političku snagu.

Picula smatra da Vučić neće jednostavno prihvatiti gubitak vlasti i da će nastaviti vršiti pritisak na nove institucije. Istovremeno, pobjednička Studentska lista suočit će se s izazovom pretvaranja širokog protestnog pokreta u funkcionalnu vlast.

Posebno je ukazao na činjenicu da Studentska lista okuplja politički i ideološki veoma različite grupacije, od ljevice do krajnje desnice, koje je dosad povezivalo prvenstveno protivljenje Vučićevom režimu.

Zbog toga očekuje da bi se unutar pobjedničkog pokreta mogle pojaviti podjele čim nova vlast počne donositi konkretne političke i ekonomske odluke.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Picula je naglasio da promjena vlasti u Beogradu ne mora značiti i promjenu odnosa prema Miloradu Dodiku.

Podsjetio je da je Dodik tokom svoje političke karijere sarađivao s različitim vlastima u Srbiji, uspijevajući održati njihovu podršku bez obzira na međusobne ideološke i stranačke razlike.

Prema Piculinoj ocjeni, gotovo sve dosadašnje vlasti u Beogradu pronalazile su razloge da podržavaju entitet Rs, čak i kada su vodeći političari iz tog entiteta imali destruktivnu ulogu u Bosni i Hercegovini.

Zbog toga ostaje otvoreno pitanje hoće li nova vlast u Srbiji promijeniti odnos prema Dodiku ili će nastaviti dosadašnju politiku.

Picula je pritom izrazio uvjerenje da će se Dodik nastojati prilagoditi novim političkim okolnostima, kao što je to činio i ranije.

Njegovu političku dugovječnost povezuje s političkim okruženjem u kojem sukobi imaju prednost nad saradnjom.

Kada je riječ o Hrvatskoj, Picula je poručio da Zagreb treba biti otvoren za saradnju s novom srbijanskom vlašću, ali da ne bi trebalo očekivati nagli zaokret u tumačenju historije i odnosa prema ratovima devedesetih godina.

Kao primjer naveo je bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića, podsjećajući da su nacionalistički stavovi bili prisutni i među političarima koji su predstavljali demokratsku alternativu ranijim režimima.

Picula smatra da određeni obrasci srbijanske politike nadilaze pojedinačne stranke i njihove lidere, zbog čega sam izborni poraz Vučića nije dovoljan za temeljitu promjenu odnosa prema susjedima.

Osvrnuo se i na Crnu Goru, ocijenivši da bi odlazak Vučića s vlasti mogao olakšati njen evropski put.

Prema njegovim riječima, dosadašnja vlast u Beogradu nastojala je usporavati evropske integracije Crne Gore, između ostalog pokušajima povezivanja njenog pristupnog procesa s napretkom Srbije.

Picula je podsjetio i na političke pritiske koje je Beograd vršio na Podgoricu, kao i na ulogu prosrpskih političkih struktura u Crnoj Gori.

Govoreći o Kosovu, istakao je da će pitanje odnosa Beograda i Prištine ostati jedno od najvećih iskušenja za novu srbijansku vlast. Smatra da Srbija neće moći ozbiljnije napredovati prema Evropskoj uniji bez provođenja preuzetih obaveza iz procesa normalizacije odnosa.

Poseban izazov predstavljat će i eksploatacija litija, projekat za koji je Evropska unija strateški zainteresovana, ali koji izaziva snažno protivljenje dijela javnosti u Srbiji.

Picula je upozorio da bi insistiranje Brisela na tom projektu u trenutku političke tranzicije moglo dodatno oslabiti novu vlast i povećati nepovjerenje građana prema Evropskoj uniji.

Govoreći o unutrašnjim promjenama u Srbiji, ocijenio je da će jedan od najvažnijih zadataka nove vlasti biti oslobađanje medija od političkog utjecaja i uspostavljanje uslova za profesionalno informisanje.

Vučićev režim, prema njegovoj ocjeni, izgradio je sistem medijske dominacije u kojem su brojni mediji korišteni za obračun s političkim protivnicima i kritičarima vlasti.

Picula je istakao da pobjeda Studentske liste predstavlja dokaz da se i dugotrajna autoritarna vlast može smijeniti demokratskim putem, ali da će stvarni dometi promjena zavisiti od sposobnosti novih političkih lidera da izgrade drugačiji sistem upravljanja državom.