"Postoje kopenhaški kriteriji koji možda ne zvuče spektakularno, ali su putokaz kojim su prošli sve druge zemlje. Pa će tako morati i Srbija".
Nakon što ga je podlo prozvao, predsjednik Srbije dobio je adekvatan odgovor!
Zastupnik Evropskog parlamenta iz Hrvatske Tonino Picula (SDP) jučer je imenovan za izvjestioca za Srbiju.
Odmah je najavio je da će u ocjenama napretka Beograda ustrajavati na ispunjavanju zahtjeva koji se za priključenje Uniji postavljaju pred zemlje kandidate.
Mediji u Srbiji bliski vlastima već od ranije su ga obilježili kao "neprijatelja". Odmah su njegovo postavljenje ocijenili i kao "guranje prsta u oko" Beogradu.
Jedan od glavnih izazova za Srbiju svakako će, pored usklađivanja s pravnim stečevinama i vrijednostima EU, biti usklađenost s aktuelnom politikom Brisela prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, najavio je ured ovog zastupnika. O stanju u Srbiji zastupnik Picula će jednom godišnje u ime EP-a pripremati izvještaj nakon predstavljanja godišnjih izvještaja Europske komisije.
Srbija je status zemlje kandidata dobila u martu 2012., a pregovore o pristupanju s EU počela je 2014. godine. U pregovorima su do sada otvorena 22 od 35 poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ove sedmice priznao da pregovori EU i Srbije sporo napreduju i ustvrdio da to "nije zbog vladavine prava".
"Da priznamo (lažnu državu) Kosovo ili uvedemo sankcije Rusiji, sutra bismo postali članica EU", rekao je Vučić, izvijestili su srpski mediji. Iako Vučić takvu mogućnost odbacuje kao neprihvatljivu, Picula dodaje da ni to ne bi bilo dovoljno.
"Meni se čini da su to važni elementi koji bi značili da Srbija doista mijenja odnos prema političkim procesima koji su izrazito važni za nju i za njezine susjede. Ali naravno da pored toga postoji cijeli niz elementa specifičnih politika koje Srbija na svom putu do svog konačnog cilja mora i ispuniti. Ne možemo reducirati to samo na jedan, dva ili tri elementa koji, koliko god da su važni, nisu dovoljni", rekao je Picula.
"Postoje kopenhaški kriteriji koji možda ne zvuče spektakularno, ali su putokaz kojim su prošli sve druge zemlje. Pa će tako morati i Srbija", najavljuje Picula. Kopenhaški kriteriji su zahtjevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, ekonomskih i pravnih, do usklađivanja s ciljevima Unije.
"Važno je otvarati i zatvarati poglavlja i klastere, ali jednako tako je važno i jeste li nekom potrebni", primjećuje Picula. "To je u politici realnost, očito da postoji lideri država članica EU koje iz svojih nacionalnih interesa Srbiju doživljavaju kao partnera. Koliko pri tome vode računa o cjelini situacije u Srbiji, to je pitanje za njih", rekao je.
"Naravno da vlade država članica imaju svoje kriterije, one bi htjele da je institucija Evropskog parlamenta manje kritična i da naprosto ne prepoznaje ono što je nama sporno. I tu se ništa neće mijenjati, pretpostavljam, i ovom mandatu. Evropski parlament u svemu tome igra autonomnu ulogu, ali je naravno uvijek pitanje kako će druge dvije institucije kalibrirati svoj odnos prema politici proširenja, a onda u okviru te politike odnos prema pojedinim državama", dodao je.
Napominje da ulazak u EU nije jednostavan proces. "Radi se o transformaciji cijelog društva. Kada govorimo o Vijeću, naravno da je to snažno obojen odnos preko bilateralnih interesa pojedinih država članica. Što se tiče Komisije, ona je ta koja predlaže određene zakonske mjere, određene mehanizme, ali Evropski parlament je institucija koja pored svega toga vodi računa i o poštivanju određenih temeljnih vrijednosti na kojima počiva europski projekt", objasnio je.
"Na nama je u EP-u da procijenimo do koje mjere je srbijansko društvo napredovalo, demokratizirano, poštuje temeljna ljudska prava i koliko je osiguralo slobode tiska, koliko je pravosuđe neovisno. Ukoliko se to ne dogodi, dobre bilateralne odnose Srbije s nekom državom članicom EU-a treba notirati, ali oni na našu ocjenu iz Evropskog parlamenta malo utječu", naglasio je.
"Da bi neka država napredovala, srećom postoje kopenhaški kriteriji, koji nisu izmišljotina ni Evropskog parlamenta, ni ove generacije političara", rekao je. Picula je u razgovoru napomenuo kako će sliku o Srbiji stvarati ne samo kroz kontakte s predstavnicima vlasti nego i s predstavnicima opozicije, civilnog sektora, akademske zajednice i, naravno, poslovne zajednice.
