Grčka predvodi grupu od pet država Evropske unije koje žele da već od naredne godine počnu slati migrante kojima je odbijen zahtjev za azil u zemlje izvan EU, među kojima se kao prvi mogući partner navodi Ruanda.
Grčki ministar za migracije Thanos Plevris izjavio je da takozvana Core Group, koju čine Danska, Austrija, Grčka, Njemačka i Nizozemska, namjerava u prvoj polovini 2027. uspostaviti pilot-projekt za slanje odbijenih tražilaca azila u određene države izvan EU.
Plan bi, prema njegovim riječima, trebao u potpunosti početi funkcionirati u drugoj polovini 2027, kada Grčka u julu preuzima rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU.
Plevris naglašava da se ne planira jednostavno uspostavljanje zatvorenih centara za migrante u trećim državama. Koncept je, kako objašnjava, da zemlje izvan EU budu određene kao države u koje se mogu vratiti osobe koje više nemaju pravo ostati u Uniji.
„Ne govorimo o centrima u smislu da se neko kome je zahtjev za azil odbijen šalje u zatvoreni objekt u trećoj zemlji. Ako vam je zahtjev za azil odbijen, vratit ćete se ili u svoju zemlju porijekla ili u treću zemlju izvan EU“, rekao je Plevris.
Prema dvojici diplomata EU upoznatih s razgovorima, prvi sporazum mogao bi biti sklopljen s Ruandom. Kao moguće države za provođenje sličnog modela razmatraju se i Uganda i Uzbekistan.
Plevris kaže da zemlje o kojima se razgovara već imaju veliki broj migranata i kampove u kojima ih mogu smjestiti. Pet evropskih država, dodao je, spremno je razgovarati o modelu koji odgovara partnerskim zemljama.
„Otvoreni smo za okvir koji zemlje tamo žele – bilo da žele razgovarati o kampovima ili širim programima integracije“, rekao je.
Ruanda je već bila u središtu kontroverznih evropskih pokušaja izmještanja migracijskih procedura izvan kontinenta. Velika Britanija je 2022. postigla višemilionski sporazum s Kigalijem prema kojem su tražioci azila trebali biti deportirani u Ruandu, gdje bi se rješavali njihovi zahtjevi. Projekt je nakon višegodišnjih pravnih sporova napušten.
Plan pet država EU još je, međutim, daleko od konačnog dogovora. Plevris je kazao da članice Core Group trenutno razgovaraju s međunarodnim organizacijama o uspostavljanju sistema nadzora kojim bi trebalo osigurati poštivanje ljudskih prava osoba upućenih u treće zemlje.
„Želimo ekspertizu i prisustvo međunarodnih organizacija, ali odgovornost ostaje na pet država, zajednički“, kazao je.
Otvoreno je i pitanje finansiranja. Troškove bi, prema sadašnjem prijedlogu, snosile države koje učestvuju u projektu, ali one žele da Evropska komisija kasnije dobije aktivniju ulogu.
„Želimo finansijski realan projekt“, rekao je Plevris.
Grčki ministar priznaje da novi sistem vjerovatno neće rezultirati premještanjem ogromnog broja migranata u treće zemlje. Njegov efekat vidi i kao sredstvo pritiska koje bi moglo povećati broj dobrovoljnih povrataka.
„U stvarnosti, to je još jedno sredstvo pritiska koje bi moglo povećati dobrovoljne povratke. To je poduhvat bez presedana“, rekao je Plevris.
Grčka će na sastanku ministara unutrašnjih poslova EU predstaviti i svoj prijedlog za postupanje u slučaju iznenadnog velikog migracijskog pritiska. Plan predviđa mogućnost privremene obustave primanja zahtjeva za azil novopridošlih migranata.
Plevris tvrdi da evropska migracijska politika može funkcionirati samo ako EU uspije kontrolirati migracijske tokove i uspostavi mehanizam za reagiranje u vanrednim situacijama.
Grčka se posljednjih godina suočavala s optužbama za nezakonito vraćanje migranata s granica, što vlasti u Atini odbacuju.
„Grčka štiti svoje granice u skladu s međunarodnim pravom i otvoreno kaže da se nikome neće izvinjavati zato što štiti svoje granice“, rekao je Plevris.
On je ranije izražavao podršku pristupu američkog predsjednika Donalda Trumpa migracijskoj politici, tvrdeći da je promjena politike u SAD dala dodatni zamah zagovornicima strožije evropske migracijske politike.
Plevris je potvrdio i da evropski tužioci istražuju način na koji je Grčka koristila sredstva EU za izgradnju migrantskih kampova.
„Od nas su zatraženi podaci i informacije u vezi s kontrolama i dostavili smo ih, ali nije bilo daljnjeg razvoja događaja“, kazao je Plevris.
