U saborsku proceduru u petak je uvršten Prijedlog rezolucije Domovinskog pokreta o jačanju položaja Hrvata u BiH, kojim se traži zasebna, hrvatska izborna jedinica, ali ne i revizija hrvatskih državljanstava, kako se ranije najavljivalo. Rezolucija u devet tačaka puna je općih mjesta i uobičajenih diplomatskih fraza, pa se već na prvi pogled čini da je, u odnosu na ono što je Domovinski pokret u početku predlagao, prošla ozbiljnu "redakturu" vladajućeg HDZ-a, odnosno hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i Ministarstva vanjskih poslova te zemlje.
Klub zastupnika Domovinskog pokreta uputio je u saborsku proceduru Prijedlog rezolucije o jačanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojim od Hrvatskog sabora traži potvrdu da Hrvati u BiH ne ostvaruju punu političku ravnopravnost te poziva hrvatsku Vladu da nastavi aktivno zagovarati izmjene izbornog sistema u toj zemlji.
"Hrvati u BiH ne ostvaruju u potpunosti zajamčenu konstitutivnost"
Prijedlog rezolucije Hrvatskom saboru podnesen je 10. jula, a Domovinski pokret za svog predstavnika u saborskoj raspravi odredio je potpredsjednika Sabora Ivana Penavu.
U tekstu rezolucije navodi se da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, u postojećim političkim i ustavnim okolnostima, "ne ostvaruje u potpunosti svoju ustavom zajamčenu konstitutivnost" te da se ne može smatrati u potpunosti ravnopravnim s druga dva konstitutivna naroda. Zbog toga Domovinski pokret smatra da je riječ o pitanju od legitimnog interesa Republike Hrvatske.
Zasebna izborna jedinica
Jedna od ključnih odredbi prijedloga odnosi se na izbornu reformu u BiH. Hrvatski sabor pozvao bi Vladu RH da nastavi podržavati reformu političkog sistema kojom bi se, kako se navodi, osigurali "pošteni izbori" na kojima bi svaki konstitutivni narod mogao birati svoje legitimne predstavnike. Rezolucija izričito podržava modele koje predlažu legitimni predstavnici Hrvata u BiH, uključujući uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.