Puno veće multinacionalne kopnene snage također bi mogle biti bazirane na istočnim granicama NATO-a kako bi se po potrebi ubacile kako bi zaštitile evropske trupe unutar Ukrajine.
Britanski premijer Keir Starmer predstavit će Donaldu Trumpu plan slanja manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu u pokušaju da osigura američku zaštitu za raspoređivanje.
Očekuje se da će premijer Velike Britanije detaljno objasniti kako bi evropske snage mogle kontrolisati bilo kakav dogovor o prekidu vatre uz posredovanje američkog predsjednika kada se njih dvojica sastanu u Washingtonu sljedeće sedmice, otkriva The Telegraph.
On će pozvati gospodina Trumpa da američki borbeni avioni i projektili budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi odgovorili smrtonosnom silom ako Rusija prekrši uvjete bilo kakvog primirja, prema zapadnim dužnosnicima upoznatim s planovima.
Anglo-francuska strategija za "snage uvjeravanja" predstavljena je najmoćnijim evropskim čelnicima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove sedmice dok su pokušavali odgovoriti na Trumpovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom.
Sastavljen je zbog straha da će američki predsjednik "oprati ruke" od Ukrajine i bilo kakvog prekida vatre gotovo odmah nakon sklapanja bilo kakvog dogovora.
Pete Hegseth, američki ministar odbrane, rekao je da će isključiva odgovornost za bilo kakve mirovne operacije u Ukrajini pasti na Evropljane i Kanadu.
Premijer je obećao da će djelovati kao "most" između Washingtona i Evrope jer se čini da su kontinent i Kijev isključeni iz Trumpovih mirovnih napora.
Keir tvrdi da je u interesu SAD-a ostati uključen u sprječavanje invazije Rusije po treći put nakon završetka borbi.
Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 vojnika predvođenih Evropom bit će raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i druga kritična infrastrukturna mjesta, poput nuklearnih elektrana, daleko od trenutnih linija fronta.
Umjesto stacioniranja mnogo većih snaga u ratom razorenoj zemlji, misija će se oslanjati na "tehnički nadzor", uključujući obavještajne, nadzorne i izviđačke letjelice, bespilotne letjelice i satelite kako bi se dobila "potpuna slika onoga što se događa", rekao je zapadni dužnosnik.
Operacija bi bila potkrijepljena dovoljnom vatrenom moći za "nadgledanje i obaranje tih napada", dodao je izvor, kako bi se ponovno otvorio zračni prostor Ukrajine i omogućili komercijalni letovi.
Mornarički patrolni brodovi također bi bili poslani u Crno more kako bi pratili ruske prijetnje komercijalnim pomorskim rutama.
Plan koji su zacrtali zapadni dužnosnici daleko je ispod mirovne misije od 200.000 vojnika koju je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, zahtijevao kao moguću cijenu za potpisivanje mirovnog sporazuma.
No, s protivljenjem Njemačke, Španije i Italije stavljanju čizama na zemlju, evropske opcije za osiguranje budućnosti Ukrajine izgledaju ograničene.
Napuštajući pregovore u Parizu, Keir je rekao da bi takva operacija zahtijevala "američku podršku" da odvrati Rusiju od ponovnog napada.
"Svrha backstop-a bila bi steći povjerenje da Rusija neće izazvati izazove koje god snage bile raspoređene", rekao je zapadni dužnosnik.
Zaštitni mehanizam bi mogao uključivati američke borbene avione stacionirane u Rumuniji i Poljskoj spremni odgovoriti na bilo kakvu buduću rusku agresiju.
Puno veće multinacionalne kopnene snage također bi mogle biti bazirane na istočnim granicama NATO-a kako bi se po potrebi ubacile kako bi zaštitile evropske trupe unutar Ukrajine.
"Razlog zašto to nije snaga za očuvanje mira ili prisiljavanje na mir ili odvraćanje je pretpostavka da su backstop, prekid vatre, parnice, dale temelj za nešto što bi moglo biti lakše u svojoj konstrukciji", rekao je dužnosnik.
