"Svakako mislim da je partiji potrebno da u narednom periodu dođe do neke reforme - od mjesnih odbora, preko opštinskih do promjena u vrhu... Stranci treba osvježenje..."
Bošnjačkoj stranci (BS) potrebne su promjene i u vrhu partije jer na neke procese ne odgovara kako bi trebalo.
To je crnogorskom vodećem mediju Vijesti rekao doskorašnji šef odobra te stranke u Beranama, Erol Rastoder. On navodi da je krajem oktobra podnio ostavku na tu funkciju zbog, kako tvrdi, "loše komunikacije" s partijskim vrhom i "nemara prema beranskom odboru".
Rastoder kaže da je taj odbor "zapostavljen po svim pitanjima", i da ga zapostavlja vrh BS-a. Tvrdi da se ne govori "o problemima koji postoje unutar stranke", a koje bi, ističe, trebalo rješavati. Međutim, nije precizirao o kakvim problemima je riječ.
"Nisam htio da budem kočnica zbog tog lošeg odnosa, i napravio sam prvi korak ne bi li se poboljšalo stanje prema odboru. Svakako mislim da je partiji potrebno da u narednom periodu dođe do neke reforme - od mjesnih odbora, preko opštinskih do promjena u vrhu... Stranci treba osvježenje... To su pokazale neke stvari, gdje mi, jednostavno, ne odgovaramo na njih kako treba", rekao je.
Kao primjer toga, sagovornik navodi odluku BS-a da u srijedu ne podrži izbor Faruka Resulbegovića za sudiju Ustavnog suda. Poručuje da je ta partija trebalo da glasa za Resulbegovića, koji je i bez njene podrške postao sudija.
Šef BS-a Ervin Ibrahimović pozivao je u srijedu poslanike da ne biraju Resulbegovića, već da se otvori dijalog o popuni do tada upražnjene pozicije u Ustavnom sudu. On je kolegama poručio da žele da prave Crnu Goru "bez trećeg po brojnosti naroda".
"Šta je razlog što nismo glasali za Resulbegovića - ne znam. Izbor sedmog sudije otvara put ka Evropskoj uniji (EU). To pitanje (izbora sudija) je bila jedna od tačaka spoticanja na tom put. I da se nije birao Resulbegović, trebalo je da to podržimo, kako bi se odblokirao proces. Plus, Resulbegović je čovjek koji dolazi iz manje brojnog naroda. Da li je neko Bošnjak ili Albanac... Mislim da smo sad loše procijenili", ocjenjuje Rastoder.
Vijesti su krajem oktobra i početkom novembra pisale da je dio funkcionera i članova BS-a nezadovoljan zbog toga što stranka nije u Vladi.
Upitan da li je i on nezadovoljan time, Rastoder ne odgovara direktno, već navodi da BS treba da bude dio sve tri grane vlasti (izvršne, zakonodavne i sudske).
"Je li dobra odluka što sad nismo - vrijeme će pokazati. Ali svakako treba da budemo dio svih tih vlasti u budućem periodu", poručio je.
Rastoder kaže da će ostati član BS-a, a da ostavka na funkciju šefa beranskog odbora znači i ostavku u Glavnom odboru stranke. Poručuje da probleme treba rješavati unutar partije.
BS je Vijestima potvrdio da je Rastoder podnio ostavku, da je o tome obavijestio Predsjedništvo partije i da je ono prihvatilo ostavku. Ta partija navodi da ih je Rastoder obavijestio o razlozima ostavke, ali tvrdi da među njima nema nezadovoljstva odnosom vrha stranke prema odboru u Beranama.
"Ali je izrazio nezadovoljstvo odnosom prema njemu lično kao predsjedniku OO (Opštinskog odbora) Berane", piše u odgovoru.
BS navodi da je taj odbor jedan od njihovih najstarijih, odbor za koji, kako ističu, smatraju da je među "perspektivnijim odborima i odbor koji raspolaže izuzetnim kadrovskim kapacitetima".
"I rukovodstvo BS-a veoma cijeni taj odbor i rezultate koje postiže. G. Rastoder je u svom radu na čelu tog odbora dao doprinos tim rezultatima, ali zbog svoje poslovne i porodične vezanosti za Podgoricu imamo dilemu da li je u mogućnosti da se u potpunosti posveti radu tog odbora, jer BS i u tom pravcu sprovodi viziju rukovodstva stranke da se politika BS-a svakodnevno koordinira i provjerava u komunikaciji sa članstvom, biračima i simpatizerima na svim nivoima", poručuje BS.
Vijesti su krajem oktobra objavile da dio funkcionera i članova BS-a razmatra da od Ibrahimovića zatraži odgovornost za to što partija neće biti u Vladi. Njega dio kolega smatra najvećim krivcem za to što je stranka napustila izvršnu vlasti i preselila se u opoziciju. Oni ga, navodno, optužuju da je loše pregovarao o Vladi, da je bio netransparentan, odnosno da ih nije obavještavao o toku pregovora i da je radio isključivo za sebe.
Ibrahimović izostanak iz vlasti pravda time da BS nije mogao da podrži izbor Andrije Mandića za šefa Skupštine jer bi to značilo promjenu spoljnopolitičkog kursa države, te riječima da je sa premijerom i liderom Pokreta Evropa sad (PES) Milojkom Spajićem dogovor nemoguć jer često mijenja planove.
BS je do sredine oktobra važio za izvjesnog konstituenta budućeg kabineta, ali je Spajić tada iznenada odustao od aranžmana sa njima i dogovorio se s Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Albanskim forumom i Albanskom alijansom, uz parlamentarnu podršku Mandićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
Ibrahimović je za šefa BS-a izabran u junu 2021. godine. U doskorašnjoj Vladi pokrivao je pozicije potpredsjednika za regionalni razvoj i ministra kapitalnih investicija.
BS je na junskim parlamentarnim izborima osvojio 21.423 glasa, odnosno šest mandata, što je najbolji rezultat te partije od njenog osnivanja (2006. godine). Tokom pregovora o vladi, izokola su poručivali da ne žele saradnju sa koalicijom ZBCG, govoreći da je državi potrebna vlada jasne evroatlantske orijentacije.
BS je dugo godina bio u koaliciji sa Demokratskom partijom socijalista (DPS).
Na pitanje kako BS gleda na to što je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić čestitao Resulbegoviću izbor za sudiju Ustavnog suda, BS odgovara da smatraju apsolutno neprimjerenim da se od njih traži da zauzimaju bilo kakav stav u vezi sa tim.
Kažu da je Islamska zajednica natpolitička i nadnacionalna, da okuplja sve muslimane u Crnoj Gori, bez obzira jesu li Bošnjaci, Albanci ili pripadaju nekoj drugoj naciji, kao i na to jesu li glasači BS-a ili neke druge stranke.
"Međutim, kako se odnos BS-a prema pitanju izbora Resulbegovića, zlonamjerno ili ne, dovodi u kontekst sa činjenicom da se on izjasnio kao nacionalni Albanac, podvlačimo da mi u BS-u nemamo ništa protiv toga da Resulbegović ili bilo koji drugi Albanac bude sudija Ustavnog suda, ali ne možemo podržati da niti jedan od sedam sudija ne bude Bošnjak i pored činjenice da Ustav i Zakon o Ustavnom sudu garantuju pravo manjinama na srazmjernu zastupljenost", piše u odgovoru.
BS naglašava da su Resulbegoviću izbor neposredno čestitali i Ibrahimović i svi poslanici te partije, odmah nakon glasanja u Skupštini.
