U trenutku kada Bosna i Hercegovina ponovo ulazi u januar opterećen neustavnim obilježavanjem 9. januara i otvoreno secesionističkom retorikom iz entiteta Rs, dodatni pritisak dolazi i izvan njenih granica. Izjave pojedinih hrvatskih europarlamentaraca, posebno zastupnika HDZ-a Tomislava Sokola, otvaraju novo, izuzetno zabrinjavajuće poglavlje političkog odnosa prema Bosni i Hercegovini. Trebalo bi smirivati tenzije i jačati evropske vrijednosti, ali svjedočimo suprotno, artikulaciji ideja koje prizivaju etničke podjele i destabilizaciju države.
Sokolova najava mogućnosti uspostave trećeg entiteta nije običan politički stav, radi se o poruci sa ozbiljnim posljedicama. Upravo na tu dimenziju upozorava profesor Enver Halilović, čija analiza razotkriva dublje slojeve opasne političke retorike koja se, kako ističe, ne može posmatrati kao izolovan ili bezazlen politički istup.
Treći entitet kao uvod u novo nasilje
Halilović upozorava da ideja trećeg entiteta nije administrativno pitanje, već direktna prijetnja miru i sigurnosti. On otvoreno ukazuje na posljedice koje bi takav projekat imao po društvo i stanovništvo Bosne i Hercegovine.
Tomislavu Sokolu i svakom racionalnom građaninu je vrlo jasno i poznato, izvjesno, sigurno, da ukoliko bi došlo do eventualnog formiranja trećeg entiteta, hrvatskog entiteta, to faktički znači da slijedi novi oblik ili novi talas etničkog čišćenja.
U tom kontekstu, insistiranje na etnoteritorijalnim rješenjima ne predstavlja kompromis, već nastavak politike koja je devedesetih godina dovela do masovnih zločina, progona i razaranja. Halilović jasno naglašava da takvi prijedlozi nemaju podršku građana koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao zajedničku državu.
Naravno, Bošnjaci, muslimani, Bosanci i svi drugi koji su za Bosnu i Hercegovinu, nisu za to, niti za etničko čišćenje, niti za nove etnoteritorijalne podjele u Bosni i Hercegovini.
Retorika prijetnji i ucjena
Posebno problematičan aspekt Sokolove izjave, kako ističe Halilović, jeste njen prijeteći ton. Za razliku od ranijih političkih poruka koje su se skrivale iza diplomatskih formulacija, ovdje se prvi put, vrlo otvoreno, šalje poruka ucjene.
Ovu retoričku izjavu koju je dao Tomislav Sokol treba smatrati i u kontekstu toga da je u njoj sadržana i određena prijetnja. I to je novo u pogledu prethodnih izjava koje smo čuli od brojnih političara i političkih djelatnika na različitim nivoima državnosti države Hrvatske i u samoj Bosni i Hercegovini.
