Omerović: Političari ne mogu birati koje će sudske presude poštovati

Redakcija Mostar

Posebno je izdvojio značaj povezivanja teorije i prakse, naglašavajući da pravni fakulteti moraju prepoznati potrebe društva i ponuditi konkretna rješenja, dok saradnja sa sudovima, tužilaštvima i advokatskim komorama studentima omogućava sticanje praktičnih znanja tokom studija.

Krivično pravo, zaštita ljudskih prava, odgovornost država za genocid, ali i ustavnopravni izazovi Bosne i Hercegovine bile su neke od tema o kojima je u emisiji „Dobar dan BiH“ na Hayat televiziji govorio dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici prof. dr. Enis Omerović, osvrćući se na aktuelne izazove pravne teorije i prakse, kao i na potrebu snažnije saradnje akademske zajednice i pravosuđa.

Povod za razgovor bila je međunarodna naučna konferencija „Aktuelnosti pravne teorije i prakse: Krivično pravo kao ogledalo društvenih vrijednosti“, koju je organizirao Pravni fakultet Univerziteta u Zenici, a koja je okupila profesore, pravne stručnjake i predstavnike pravosudnih institucija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.

Govoreći o motivima organizacije skupa, Omerović je istakao da je cilj bio otvoriti raspravu o savremenim izazovima krivičnog prava i odgovorima države na različite oblike kriminaliteta, uz razmjenu iskustava između akademskih radnika i praktičara.

"Kada su teorija i struka u harmoniji i kada se razumijemo, to je dobra podloga za efikasnije i proaktivnije djelovanje društva u suzbijanju kriminaliteta", poručio je Omerović.

Tokom konferencije razmatrani su brojni problemi, od međunarodne krivične odgovornosti i novih tumačenja zločina genocida do zaštite žrtava, svjedoka, prava na pravično suđenje i mogućnosti uvođenja novog međunarodnog krivičnog djela – ekocida, odnosno namjernog uništavanja životne sredine.

Posebno je izdvojio značaj povezivanja teorije i prakse, naglašavajući da pravni fakulteti moraju prepoznati potrebe društva i ponuditi konkretna rješenja, dok saradnja sa sudovima, tužilaštvima i advokatskim komorama studentima omogućava sticanje praktičnih znanja tokom studija.

Osvrćući se na međunarodno krivično pravo, Omerović je ukazao i na značaj historijske odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu kojom je utvrđena odgovornost Mjanmara za genocid nad muslimanskom manjinom Rohinja, ističući da takvi slučajevi dodatno potvrđuju važnost razvoja međunarodne sudske prakse.

Poštivanje sudskih presuda nije stvar političke volje

Jedna od važnih tema razgovora bila je i ustavnopravna struktura Bosne i Hercegovine, posebno 31 godinu nakon parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čija se rješenja i danas nalaze u središtu brojnih političkih i pravnih rasprava.

Omerović smatra da se o funkcionisanju Dejtonskog ustavnog okvira može govoriti i kroz presude Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kojima je u više navrata ukazano na kršenje pojedinih prava građana Bosne i Hercegovine, uključujući diskriminaciju i ograničavanje pasivnog biračkog prava.

Posebno je naglasio da se pravosnažne sudske odluke moraju provoditi bez obzira na političke interese, jer njihovo poštivanje predstavlja zakonsku i institucionalnu obavezu, a ne pitanje političke procjene.

"Poštivanje pravosnažne i konačne sudske odluke nije stvar političke volje. Ne bi trebalo biti stvar političke volje i političke procjene hoćemo li neku presudu poštovati, priznati i provesti u praksi. To je obaveza", istakao je Omerović.

Govoreći o mogućim promjenama Ustava BiH i unapređenju postojećeg sistema, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici ocijenio je da akademska zajednica i pravna struka mogu ponuditi analize i prijedloge, ali da konačne odluke ipak zavise od političkih predstavnika i spremnosti na dogovor.

Zaključio je da pravo ne može biti odvojeno od politike, podsjećajući da zakone donose izabrani predstavnici u parlamentima, zbog čega je politička volja jedan od ključnih faktora u procesu ustavnih i zakonskih promjena.

Razgovor je tako otvorio nekoliko važnih pitanja o stanju pravosuđa, zaštiti ljudskih prava i budućnosti pravnog sistema Bosne i Hercegovine, uz poruku da bez poštivanja sudskih odluka, saradnje institucija i ozbiljnog uključivanja struke nema ni izgradnje efikasnijeg pravnog poretka.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.