Novinska agencija Patria je 1. decembra 2023. godine objavila tekst pod naslovom „Ko i zašto ruši Centralnu banku BiH, je li Bećirović svjestan opasnosti?“.
Gotovo tri godine kasnije, upozorenja iz tog teksta ponovo su aktuelna. Ono na šta se tada ukazivalo danas se može posmatrati kroz političke odnose, kadrovske kalkulacije i pokušaje da se ostvari utjecaj na jednu od rijetkih preostalih nezavisnih institucija Bosne i Hercegovine.
U tekstu objavljenom prije gotovo tri godine, između ostalog, navedeno je:
„Uz Željku Cvijanović, koja po nalogu Dodika insistira na imenovanju članova Upravnog vijeća Centralne banke BiH, ovoj inicijativi pridružio se i član Predsjedništva Denis Bećirović, koji za sada nije otkrio imena Bošnjaka koji će sjesti u ovo Vijeće, ali insistira na održavanju sjednice na kojoj će biti imenovanja. Više puta je pokušano zakazivanje sjednice.
I apsolutno ne bi bilo sporno imenovanje da se radi sve transparentno i da se imenuju osobe s kredibilitetom i kompetencijama, jer je jasno da Dodik neće stati s namjerama da iskoristi devizne rezerve – kapital.
Jer, u javnosti se godinama potencira priča o iskorištavanju viška novca Centralne banke Bosne i Hercegovine. S jedne strane Milorad Dodik igra vrlo opasne igre po državu BiH, a s druge strane je Centralna banka. Poznato je da je Dodik tražio da Centralna banka BiH novac podijeli entitetima u BiH za različite namjene.
Svemu tome snažno se oduprla Centralna banka, koja je, uz sve, vodila računa da se sredstva MMF-a raspodijele prema procedurama, da se ne štampa novac, ali i da se ne sruši Razvojna banka FBiH, što su također bile želje SNSD-a.
Sve su to zapravo bili zahtjevi politike. Stoga se postavlja pitanje da li Denis Bećirović ima sve informacije i da li je svjestan dalekosežnih posljedica ovakvog prijedloga?
Jer, do sada se pokazalo da kadroviranje 'trojke' i nije bilo na visokom nivou, ako se poredi s kadrovima SNSD-a koji vješto rukovode procesima, ucjenjujući predstavnike 'trojke'. Prije svega, morat će se postaviti ljudi koji će biti sposobni adekvatno odgovoriti iskusnim kadrovima SNSD-a. Jedno od imena koje je bilo u opticaju bio je Mirza Kršo, savjetnik Denisa Bećirovića.
Uvijek se mora imati na umu da Dodik očajnički želi novac, a pogotovo sada, u trenutku kada su mu blokirani EU fondovi i infrastrukturni projekti i kada ogromna zaduženja RS-a dolaze na naplatu. Do sada se pokazalo da sve što se Dodiku da biva iskorišteno u borbi protiv države Bosne i Hercegovine. Koliko bi bilo opasno ispuniti njegove zahtjeve, više puta su pojasnili i iz Centralne banke.“
Šta je tada bilo predvidivo?
Svaka podudarnost s dešavanjima danas suprotna je od slučajnosti. Drugim riječima, bila je namjerna, planirana i predvidiva. Istini za volju, tada, kao ni sada, nije bilo teško predvidjeti šta bi se moglo dogoditi s Centralnom bankom BiH ukoliko se izađe u susret Dodikovim, ali i Čovićevim zahtjevima.
Pođimo redom.
Predsjedništvo BiH imenuje i razrješava članove Upravnog vijeća Centralne banke BiH, u skladu s odredbama Zakona o Centralnoj banci BiH. Članovi Upravnog vijeća potom između sebe biraju guvernera, većinom glasova.
Ako novi saziv imenuju članovi Predsjedništva BiH, kako se očekuje, uz raspored političkih snaga u kojem bi dva člana dolazila iz bošnjačkog, dva iz srpskog, a jedan iz hrvatskog političkog korpusa, odnosno uz očekivani odnos 2B – SDP, 2S – SNSD i 1H – HDZ, onda bi tri člana Upravnog vijeća mogla izabrati guvernera prostom većinom, s tri glasa.
Postojeći saziv Upravnog vijeća Centralne banke BiH, iako ima šestogodišnje mandate, očigledno bi mogao biti smijenjen prije njihovog isteka. Članovi Predsjedništva iz reda srpskog i hrvatskog naroda već su najavili takvu mogućnost, a ne treba sumnjati ni u operativnost i djelovanje „u skladu sa Zakonom“ kada je riječ o smjeni postojećeg i imenovanju novog saziva.
Za smjenu postojećeg saziva potrebna su dva člana Predsjedništva BiH, dok je za imenovanje novog saziva potrebna podrška svih članova Predsjedništva.
Ukoliko dva člana Predsjedništva smijene postojeći saziv Upravnog vijeća, Bećiroviću ne bi preostalo ništa drugo nego da predloži „svoja“ dva člana. Međutim, ni tada ne bi bio siguran da će njegov kandidat biti izabran za guvernera ili guvernerku Centralne banke BiH.
Pitanje koje se tada postavljalo, a koje ni danas ne gubi na značaju, jeste šta bi Milorad Dodik i Dragan Čović mogli učiniti ukoliko bi osigurali većinu u Upravnom vijeću Centralne banke BiH.
Odgovor se nalazi u nadležnostima i ovlaštenjima Upravnog vijeća, taksativno navedenim u članu 2. stavovima 3. i 7. Zakona o Centralnoj banci BiH.
