Bosna i Hercegovina polako se oporavlja od crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, koje danas izgleda drugačije nego prije nekoliko godina. Bio je to jedan od ključnih zaključaka panela "Održivo tržište bez sive zone: Partnerstvo države i privrede", održanog u okviru Jahorina ekonomskog foruma.
Deveti po redu Jahorina ekonomski forum pod nazivom "zapadni Balkan: Integracije, inovacije, održivi rast", koji se održao od 11. do 13. maja, okupio je predstavnike institucija i privrede iz regiona.
Pažnja je posvećena i duhanskoj industriji, gdje su se razmotrili podaci o crnom tržištu duhana, analizirajući trenutno stanje. Na panelu su učestvovali Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, Vinko Skoko, pomoćnik direktora, Sektor za poreze UIO BiH, Darko Gašpar, menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine i fiskalnu politiku, BAT Adria te Lorand Szabo, generalni direktor kompanije PMI BiH. Moderator panela bio je Ratko Kovačević, načelnik odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH.
Učesnici su zajedno diskutovali o perspektivi kretanja tržišta duhana i duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini u kontekstu fiskalne politike i saradnje svih učesnika u procesu, od donosioca odluka, preko ključnih državnih agencija za provedbu zakona i same industrije.
Prema recentnom IPSOS istraživanju, udio neoporezovanih cigareta pao je sa 4 posto u 2025. godini na svega 3 posto u prvoj polovici 2026. godine što je potvrdilo nastavak pozitivnog trenda i sugerisalo da koordinirani pristup daje rezultate. Međutim, kako su zaključili na panelu, iza tog podatka krije se znatno složenija slika tržišta koje se ne smanjuje jednako u svim segmentima.
Tržište koje se mijenjalo kroz tri faze
Da bi se razumjelo gdje je Bosna i Hercegovina danas po pitanju crnog tržišta duhana, učesnici panela podsjetili su da je tržište u proteklih gotovo dvadeset godina prošlo kroz tri jasno definisane faze. Od stabilnosti između 2008. i 2014. godine, duboke krize u periodu od 2015. do 2020. pa do oporavka koji traje i danas.
Upravo je period krize označio prijelomnu tačku. Ubrzan rast akciza, među najbržima u Evropi, doveo je do naglog pada legalnog tržišta - sa 11 milijardi na svega 3,6 milijardi cigareta. Istovremeno, ilegalno tržište naraslo je na više od 50 posto.
Drugim riječima, pokušaj brzog usklađivanja s evropskim standardima proizveo je suprotan efekat na terenu.
Preokret se desio nakon 2020. godine, kada je promijenjen pristup. Umjesto daljnjeg povećanja fiskalnog opterećenja, fokus se prebacio na stabilizaciju i kontrolu tržišta. Ključnim su se pokazale tri mjere: moratorij na rast akciza, intenziviranje aktivnosti agencija za provedbu zakona te kampanja UIO "Stop švercu", koja je uključila i same građane.
