Od Bugojna i Sarajeva do vrha vlasti u Srbiji: Ko su političari porijeklom iz BiH i Hrvatske, ko je osuđivan i koliko su moćni

Redakcija Mostar

Na društvenim mrežama pojavila se grafika s imenima 16 poznatih ličnosti iz političkog i institucionalnog života Srbije, uz tvrdnje o njihovom porijeklu iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Među njima su Aleksandar Vučić, Vojislav Šešelj, Ana Brnabić, Miloš Vučević, Zorana Mihajlović i drugi nekadašnji i sadašnji funkcioneri srbi

Na političkoj sceni Srbije godinama su značajne funkcije obavljali ljudi rođeni u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ili porodično povezani s tim zemljama. Među njima su bivši predsjednik Srbije, premijeri, ministri, stranački funkcioneri i pravosnažno osuđeni ratni zločinac.

Na društvenim mrežama pojavila se grafika s imenima 16 poznatih ličnosti iz političkog i institucionalnog života Srbije, uz tvrdnje o njihovom porijeklu iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije. Među njima su Aleksandar Vučić, Vojislav Šešelj, Ana Brnabić, Miloš Vučević, Zorana Mihajlović i drugi nekadašnji i sadašnji funkcioneri srbijanske vlasti.

Njihove političke karijere, međutim, znatno se razlikuju. Neki su decenijama učestvovali u oblikovanju državne politike, drugi su upravljali važnim ministarstvima, dok su pojedinci bili povezivani s kriminalnim aferama i sudskim postupcima.

Aleksandar Vučić, kojeg grafika povezuje s Bugojnom, rođen je 5. marta 1970. godine u Beogradu. Njegova porodica po očevoj liniji potječe iz okoline Bugojna, odakle su njegovi preci tokom Drugog svjetskog rata bili prisiljeni napustiti svoje domove.

Političku karijeru započeo je u Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava Šešelja, u kojoj je obavljao funkciju generalnog sekretara. Tokom vlasti Slobodana Miloševića bio je ministar informisanja Srbije, a 2008. godine napustio je radikale i učestvovao u osnivanju Srpske napredne stranke (SNS).

Kasnije je bio ministar odbrane, premijer i predsjednik Srbije, a predsjedničku funkciju obavljao je od maja 2017. do septembra 2026. godine. Tokom tog perioda postao je najutjecajnija ličnost srbijanske politike, s presudnom ulogom u kadrovskim odlukama, sastavljanju vlada i vođenju državne politike.

Njegova stranačka koalicija izgubila je parlamentarne izbore održane 25. oktobra 2026. godine od Studentske liste, koja je prema preliminarnim rezultatima osvojila više od polovine glasova. Time je okončana dugogodišnja parlamentarna dominacija SNS-a, iako je Vučić zadržao važan položaj u stranačkoj politici.

Vladimir Đukanović, kojeg grafika povezuje s Ugljevikom, pravnik je, advokat i dugogodišnji funkcioner SNS-a. Bio je narodni poslanik, predsjednik skupštinskog Odbora za pravosuđe i jedan od najistaknutijih javnih zastupnika politike Aleksandra Vučića.

Đukanović je poznat po oštrim nastupima protiv opozicije, kritičara vlasti i pojedinih predstavnika pravosuđa. Kao advokat učestvovao je i u odbrani osoba optuženih u značajnim krivičnim postupcima, među kojima je Predrag Koluvija, optužen u predmetu Jovanjica, koji se odnosi na proizvodnju marihuane.

Njegov politički utjecaj proizlazio je iz bliskosti s rukovodstvom SNS-a, dugogodišnjeg parlamentarnog djelovanja i prisustva u medijima naklonjenim tadašnjoj vlasti.

Dijana Hrkalović, koju grafika povezuje s Dojanima u Bosni i Hercegovini, nekadašnja je državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. U policijskom aparatu obavljala je jednu od najutjecajnijih funkcija tokom perioda vlasti SNS-a.

Njena karijera završila je krivičnim postupkom zbog optužbi da je zloupotrebljavala položaj kako bi utjecala na policijske istrage i postupanje prema osobama povezanim s organizovanim kriminalom.

U januaru 2025. godine prvostepeno je osuđena na godinu i četiri mjeseca zatvora zbog trgovine utjecajem. Sud je utvrdio da je intervenisala u policijskim postupcima, uključujući slučaj povezan s telefonom Veljka Belivuka, kasnije optuženog za organizovani kriminal i više ubistava.

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je tu presudu u decembru 2025. godine i predmet vratio na ponovno suđenje. Zbog toga Hrkalović nema pravosnažnu osuđujuću presudu na osnovu te odluke.

Vjerica Radeta, za koju se navodi da potječe iz Livna, dugogodišnja je funkcionerka Srpske radikalne stranke. Bila je narodna poslanica i potpredsjednica Narodne skupštine Srbije, a decenijama je pripadala najužem političkom krugu Vojislava Šešelja.

Radeta je bila među najistaknutijim predstavnicima radikalske politike u parlamentu. Međunarodni sudski mehanizam u Hagu tražio je njeno izručenje zbog optužbi za nepoštivanje suda, povezanih s navodnim zastrašivanjem i utjecajem na svjedoke u postupku protiv Šešelja.

Srbija nije postupila po zahtjevima za njeno izručenje. Optužba za nepoštivanje suda ne znači da je Radeta pravosnažno osuđena za ratne zločine.

Zorana Mihajlović, koju grafika povezuje s Tuzlom, jedna je od najpoznatijih bivših ministrica u vladama SNS-a. Bila je potpredsjednica Vlade Srbije, ministrica energetike, građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Učestvovala je u realizaciji velikih infrastrukturnih projekata, izgradnji saobraćajnica i oblikovanju energetske politike. Tokom ministarskih mandata bila je među najistaknutijim ženama u srbijanskoj izvršnoj vlasti.

Nakon odlaska iz Vlade 2022. godine udaljila se od SNS-a, a 2023. napustila stranku. U 

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Od Bugojna i Sarajeva do vrha vlasti u Srbiji: Ko su političari porijeklom iz BiH i Hrvatske, ko je osuđivan i koliko su moćni