Od 1980. do danas: Kako je smrt Tita promijenila tok historije?

Redakcija Mostar

Prije 46 godina, u 15:05 prestalo je da kuca srce doživotnog, neprikosnovenog lidera nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Dan kada je stala Jugoslavija. Na današnji dan 1980. godine preminuo je Josip Broz Tito. Širom bivše države antifašisti i danas polažu cvijeće, prisjećajući se vremena sigurnosti i zajedništva. Iako se kultura sjećanja polako potiskuje, poruka ostaje jasna-naslijeđe stabilnosti se ne zaboravlja.

Prije 46 godina, u 15:05 prestalo je da kuca srce doživotnog, neprikosnovenog lidera nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Smrću Josipa Broza Tita počela je era neizvjesnosti za milione Jugoslovena, deceniju kasnije i raspad svjetske velesile. Ipak, godine bratstva, jedinstva i sloge, brojni antifašisti ne zaboravljaju.

"Mi smo odrasli uz Tita, živjeli smo sa njim mirno lijepo, ja nikad od toga neću odustati ni poreći da sam u bivšoj Jugoslaviji živjela lijepo, školovala se i postigla sve što želim"; "Hvala mu na svemu što sam doživio i ja i svi ostali.. Pogledajte sada ovo što se dešava"; "Ja sam Titov pionir, znam kako je bilo živjeti, cijeli svijet, to je jedinstven čovjek kog je cijeli svijet volio i poštovao, nikad se takav državnik rodio nije, niti će se roditi", samo su neki od komentara građana.

Postoje i oni kojima je ovaj period blizak, ne po godinama, već interesovanju. Svjesni da je Josip Broz Tito učinio mnogo za narode bivše države.

Nedžla Kurtćehajić:

"Granice su bile otvorene i za ljude i za ideje, pasoš jugoslovenski je bio među najznačajnijim u poređenju sa drugim socijalističkim zemljama. Svojom politikom ujedinjenja, bratstva jedinstva doveo je u jedan nivo nevjerovatne međuetničke, međuljudske tolerancije i poštovanja kakav nije osvjedočen na ovim prostorima prije."  

Ana Elena Banduka, istraživačica i magistrica međunarodnih odnosa i diplomatije:

"Jedna prkosna ličnost koja nije bila propitivana, nije se mogla kritikovati na način kakav imamo danas kod političkih lidera."

A većina ovdašnjih političara, kažu antifašisti, pokušava potisnuti dostignuća partizana iz kolektivnog sjećanja.

Sanja Toplan, SABNOR KS:

"Vidite danas da 6.april oslobođenje Grada Sarajeva nije više oslobođenje Grada Sarajeva od fašista, nego je Dan grada, to se polagano uvuklo da se zaboravi taj period, oni će pominjati antifašizam, ali neće spominjati partizane i pobjedu partizana protiv fašista."

Dok jedni pamte sigurnost i zajedništvo, a drugi o tom vremenu tek formiraju mišljenje, naslijeđe bivše države i njenog lidera i danas izaziva podijeljene reakcije. Ipak, sjećanje je važno, kažu sagovornici, jer tek kroz njega možemo sagledati šta su donijeli Titovi nasljednici.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.