ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Obuća: Vlada FBiH planira zaposliti 120 radnika ove godine u Autocestama FBiH

Redakcija Mostar

Govoreći o najavljenom povećanju penzija, navela je kako svi penzioneri imaju upravo zamjerku na linearno povećanje iz razloga što penzioneri sa minimalnim penzijama najmanje osjete povećanje, bez obzira koliko procentualno to bilo.

Vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine pred sami kraj prošle godine usvojila je Prijedlog budžeta u iznosu od 8,9 milijardi maraka, a održana je i sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH na koju je nekoliko zamjerki imala Aida Obuća, delegatkinja SDA u Federalnom domu naroda. Da li se najavljeno može realizovati bez kreditnih zaduženja? Je li realna najava povećanja penzija i plata ili je riječ o kupovini socijalnog mira? Obuća je dala odgovore u Danu uživo.

"Prvo što želim istaći jeste da je budžet došao na mailove nas delegata 30.12.2025. godine, dakle u toku trajanja sjednice Doma naroda i zahtjeva se da se budžet koji iznosi 8,9 milijardi konvertibilnih maraka razmatra po hitnoj proceduri, dakle u hitnom postupku, bez mogućnosti javne rasprave, bez mogućnosti da se šira javnost upozna sa svim tim stavkama koje se tretira unutar budžeta Federacije BiH. Reći ću da je u potpunosti prekršen Zakon o budžetima jer se već odavno trebalo u parlamentarnu proceduru uputiti nacrt budžeta, međutim, posmatrajući rad ove federalne vlade, nisam ništa drugo niti očekivala", navela je Obuća.

"Smanjuju se infrastrukturni projekti da bi se sačuvao socijalni mir"

Kazala je kako će se FBiH zadužiti mnogo više nego u 2025. godini, ali ne u svrhu realizacije infrastrukturnih projekata.

"Ukoliko uđete u samu suštinu federalnog budžeta, vi ćete ustvari vidjeti da se ta povećanja i kreditna zaduženja rade kako bi se ustvari sačuvao socijalni mir, da se smanjuju infrastrukturni projekti, da se povećavaju izdvajanja za socijalne kategorije i također se u ovom budžetu ne vidi taj razvojni karakter već je to strogo socijalni karakter. Kako će Federacija ići naprijed ako ne budu u fokus stavljene ekonomske reforme, ako ne budu stavljeni infrastrukturni projekti? Da li mi iz godine u godinu stagniramo i da se čak od 2023. godine, pa evo do danas 2025. je završena, imamo budžet za 2026. godinu, projicira deficit u federalnom budžetu, a znate da je do 2022. godine budžet bio u suficitu. Isto vam se to dešava i sa javnim preduzećima iz nadležnosti Vlade Federacije koja su u katastrofalnom stanju", navela je Obuća.

Smatra kako je riječ o "bahaćenju vlasti".

"Vi kada posmatrate unazad sva ta kreditna zaduženja, rok otplate je sa određenim grace periodom i sve će to doći na naplatu nekoj narednoj vladi, a ne ovoj vladi koja se zadužuje. Kada smo ranije pričali o ovoj temi o tim kreditnim zaduženjima, nisam nikada govorila da smo mi, stranke Demokratske akcije, protiv kreditnih zaduženja, ali jesmo protiv kreditnih zaduženja koja neće biti trasirana u infrastrukturne projekte i strukturalne reforme koje će biti u interesu svih građana Federacije Bosne i Hercegovine. Ono što je također interesantno jeste da se predviđa 2,3 milijarde konvertibilnih maraka kreditnog zaduženja, dakle puno više nego što je to bilo 2025. godine. I ono što je jako nepopularno i čemu je pribjegao već u prethodnom periodu i manji bh. entitet Rs jeste zaduženje na međunarodnoj berzi. Znate da se na londonskoj berzi već jednom zadužilo, sad se to planira i u narednom periodu. 1,5 milijardi čini mi se. Trasirao se put da bi se ustvari završila ova enormna zaduženja, to je u biti izmjena zakonskih rješenja koja su se desila u 2025. godini. Znate da je izmijenjen Zakon o budžetima, zakon o dugu i zaduženju i da sada federalni Parlament apsolutno federalnoj Vladi ne mora davati saglasnost za zaduženja", kazala je Obuća.

"Sve rade iza zatvorenih vrata"

Navela je i to da je Vlada iz budžetske rezerve po "partijskom ključu dodijela 1,6 miliona KM udruženjima i organizacijama", a da javnosti nije poznato po kojim kriterijima.

"Iako su zagovarali transparentnost, ova vlada je jako netransparentna. I sve se radi iza zatvorenih vrata. Podsjetiću na jednu jako netransparentnu odluku koja je imala posljedice po privredu Federacije Bosne i Hercegovine. To je ona odluka koja je donesena krajem prošle godine. Čini mi se također 30.12. na jednoj od sjednica federalne vlade kada je donesena odluka o minimalnoj plaći od 1.000 konvertibilnih maraka. I ta odluka je donesena bez ikakve konsultacije, bez ikakve prethodne analize. Ako ćemo se prisjetiti, čak i neki ministri koji su bili prisutni na toj sjednici vlade u medijima su izlazili sa informacijama da oni ustvari nisu ni znali o čemu su glasali. Apsolutno nismo protiv iznosa od 1.000 konvertibilnih maraka kada je u pitanju minimalna plaća. Ona treba da bude čak i u većem novčanom iznosu da je enormno visok, troškovi života svakog dana su sve veći i veći i ta minimalna plaća treba da bude i veća od 1.028 konvertibilnih maraka. Međutim, da bi se ta minimalna plaća mogla povećati, mora se paralelno raditi fiskalna reforma, ne nikakve fiskalne intervencije, ne nikakvi polovični zakoni koji se donose, fiskalna reforma, rasterećenje privrede i podrška poslodavcima, ne na način da se od poslodavaca uzima, a onda da im se po partijskom ključu dodjeljuju sredstva iz federalnog budžeta", kazala je.

"Razvlašćivanje PFBiH"

A ove reforme najavljivane su još početkom prošle godine.

"U parlamentarnu proceduru upućen je zakon o fiskalizaciji transakcija u Federaciji Bosne i Hercegovine. On se trebao naći na sjednici Predstavničkog doma krajem prošle godine, međutim ta sjednica ne znam iz kojih razloga se nije održala. Mi očekujemo da se taj zakon nađe u parlamentarnoj proceduri. Međutim, ulazeći u suštinu tog zakona, vidi se da je ustvari taj zakon donošen reda radi, jer ima jako puno zamjerki. Zamislite vi da donesete zakon koji treba da implementira Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i ona mora biti konsultirana u puno većem obimu nego što je to urađeno, jer će ona u konačnici donijeti taj zakon. Zatim, ostavite mogućnost ministru da on u 29 članova podzakonskim aktima definiše određena pitanja koja trebaju biti definisana tim zakonom koji će u konačnici donijeti parlament. Što vam ovo govorim? Iz razloga što je to jedan od jako bitnih zakona koji za intenciju ima borbu protiv sive ekonomije i parlament je taj koji treba da napravi dobar zakon koji će kasnije poslužiti svrsi zbog koje se donosi, a ne ostaviti mogućnost da se podzakonskim aktima ministar, a ne parlament, bavi tim pitanjima koja su jako bitna. Što znači da je u ovom mandatu doneseno nekoliko zakonskih rješenja u kojima je potpuno razvlašćen Parlament Federacije BiH", istakla je.

"Ne bavimo se našim preduzećima"

Navela je kako su potrebni zakoni kojima će se prije svega vratiti dostojanstvo najranjivijoj kategoriji stanovništva, a to su penzioneri, pogotovo oni s najnižom penzijom, ali i štititi sistem da on ne dođe do kolapsa.

"Ako vi nemate razvojni karakter tog budžeta, ako vi nemate infrastrukturni projekat, ako vi nemate stvaranje novih vrijednosti, od čega ćete vi crpiti sredstva da biste kupovali socijalni mir? Upravo ovim što radi sadašnja nametnuta federalna vlada, a to je zaduživanjem da bi se sačuvao socijalni mir. I ono što zaista želim podijeliti sa vama, a tiče se jednog od veoma značajnih javnih preduzeća u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine, jesu autoceste. Naime, na jednoj od sjednica Vlade u prošloj godini je bio rebalans plana i poslovanja Autocesta za 2025. godinu i došlo je do smanjenja, čini mi se, 30% investicija i 20% prihoda i došlo je do nemogućnosti vraćanja kredita koja imaju Autoceste i dolazi do reprograma tih kredita. I u toj situaciji, vi donosite odluku na federalnoj Vladi da u toku 2026. godine zaposlite novih 120 radnika u ovo javno preduzeće. Da li je potreba za tim, ja zaista ne znam, ali bi se to sve trebalo dobro izanalizirati. I zaista me čudi da mi na federalnom parlamentu apsolutno o ovim pitanjima ne raspravljamo. Mi se ne bavimo apsolutno stanjem u našim javnim preduzećima, u Željeznicama Federacije, u Autocestama Federacije. Tražili smo posebnu tačku kada je bila afera Spengavanje, nismo dobili mogućnost da o tom raspravljamo", kazala je Obuća.

Govoreći o najavljenom povećanju penzija, navela je kako svi penzioneri imaju upravo zamjerku na linearno povećanje iz razloga što penzioneri sa minimalnim penzijama najmanje osjete povećanje, bez obzira koliko procentualno to bilo.

"Ovdje treba naći određeni sistem pravednosti kada je u pitanju povećanje penzija jer zaista gledajući koliki je iznos potrošačke korpe i ovo povećanje od 17% i penzija preko 700 konvertibilnih maraka je jako mali iznos finansijskih sredstava i onda ti ljudi koji su godinama radili, koji su izgrađivali ovu državu, koji su privređivali su na rubu siromaštva", istakla je Obuća.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.