Obnova Ukrajine koštat će više od 500 milijardi eura. Ko će to platiti?!

Ko će morati da plati popravke zavisit će od ishoda rata, bilo kakvih mirovnih pregovora i drugih sporazuma, poput sporazuma o mineralima o kojima su Ukrajina i SAD juče postigle načelni dogovor . Mnogo toga je još nejasno, ali je sigurno da će biti potrebno dosta privatnog kapitala.

Štete na trafostanicama i drugim energetskim instalacijama porasle su za 70 posto u protekloj godini, navodi se u izvještaju Svjetske banke. Rusija redovno napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i dronovima.

Izvještaj Svjetske banke pripremljen je u saradnji sa Ujedinjenim nacijama, Evopskom komisijom i ukrajinskom vladom. Kuće se spominju kao najveća fizička šteta. Uništeno je oko 13 posto kuća i stanova u zemlji. Ovo pogađa više od 2,5 miliona domaćinstava. Procjenjuje se da će rekonstrukcija koštati 84 milijarde dolara.

Obnova mostova, puteva, preduzeća i poljoprivrede takođe će koštati milijarde. Očekuje se da će samo čišćenje svih ruševina koštati 13 milijardi dolara. Ukupni troškovi rekonstrukcije su oko tri puta veći od bruto nacionalnog proizvoda Ukrajine.

Rat se nastavlja, ali to ne sprečava Ukrajinu da radi na obnovi. „Zemlja je u procesu obnavljanja kritičnih sektora koji su već bili važni prije rata“, kaže Julia Soldatiuk-Westerveld, viši istraživač na Clingendael institutu. To uključuje poljoprivredu, metalnu industriju, prerađivačku industriju i IT.

Neki sektori, kao što je obnovljiva energija, u potpunosti se premještaju u druge dijelove zemlje, kaže Soldatiuk. "Invazija je ostavila 90 posto parkova solarnih panela i vjetroturbina na okupiranoj teritoriji. Tako da se moraju graditi negdje drugdje."

Bolnice su također važan predvodnik trenutnih napora za oporavak. "Podzemna bolnica koja može da izdrži zračne napade gradi se u blizini linije fronta. U njoj se liječi mnogo ranjenih vojnika. Grade se i dječje bolnice."

Soldatiuk pominje dva infrastrukturna projekta koja se plaćaju evropskim novcem: proširenje i jačanje puteva od poljske granice do Kijeva i graničnih prelaza. “Ovo su oba projekta od strateškog značaja i za trgovinu i za vojnu upotrebu.”

Ratne odštete

Mnogo toga zavisi od ishoda rata. Francuski predsjednik Macron rekao je u ponedjeljak da Ukrajina treba da dobije kompenzaciju od Rusije za ratnu štetu "jer je Rusija agresor". Mnoge evropske zemlje se slažu sa ovim.

Daleko je od sigurnog da će Evropa postići svoj put, kaže Soldatiuk. "Možete zahtijevati da Rusija plati reparacije. Ali ako Rusija ne izađe iz rata u tako lošem stanju, ne možete ništa prisiliti."

EU i Svjetska banka su utvrdile da je potrebno mnogo privatnog novca, jer nije moguće sve platiti javnim novcem. Problem je u tome što rizici ulaganja u Ukrajinu odvraćaju mnoge strane zajmodavce. Zato EU garantuje i privatne investicije. „Privlačenje stranog privatnog kapitala najveći je izazov“, kaže Soldatiuk.

Primjer za to je rudarska industrija. Ukrajina želi učiniti mnogo više na prelasku na obnovljivu energiju, ali i korištenje vlastitih rezervi plina. Strane kompanije za naftu i gas do sada nisu bile voljne da investiraju u vađenje gasa zbog ukrajinske birokratije. „U prošlosti je često trebalo jako dugo da se dobije vladina dozvola za vađenje gasa“, kaže Soldatiuk. "Pravila se sada pojednostavljuju. Zemlja također radi na reformama u toj oblasti."

Prema Soldatiuku, rekonstrukcija će odmah uključiti opsežnu modernizaciju. "Ono što je uništeno ne obnavlja se na isti način. Oni vrlo pažljivo gledaju na urbanistički dizajn i planiranje. To ima smisla, jer ono što je potrebno ukrajinskom građaninu je drugačije nego u prošlosti. Ukrajina želi da se riješi starog sovjetskog načina urbanog planiranja."