U traženje novog predsjednika vlade uključile se i ambasade. Za Zapad je DPS Mila Đukanovića prihvatljiv kao dio vlasti. Demokratski front - ne!
Nestranačka ličnost mogla bi biti mandatar za sastav tehničke vlade, pišu Vijesti.me.
Više izvora potvrdilo je jučer ovom utjecajnom mediju da postoji predlog da osoba iz nevladinog sektora bude mandatar vlade koja bi pripremila vanredne parlamentarne izbore.
Prema istim izvorima, riječ je o osobi koja je dvije decenije u NVO sektoru, s navodno dobrim kontaktima u međunarodnim krugovima, a koja je po ukusu dijela predstavnika međunarodne zajednice.
Vijesti.me ne navode ime te osobe.
Prenose da bi se na taj način, navodno, pokušalo smiriti biračko tijelo Demokrata ako uticajne ambasade uspiju da ih ubijede da formiraju tehničku vladu uz manjinsku podršku Demokratske partije socijalista (DPS) predsjednika države Mila Đukanovića.
Vijestima je rečeno da međunarodni partneri smatraju DPS proevropskom partijom bez obzira na brojne afere tokom trodecenijske vladavine...
Iz partije Demokratska Crna Gora (Demokrate) Alekse Bečića godinama su decidno tvrdili da nikakav dil s DPS-om nije moguć, ali su s tom partijom u petak učestvovali u rušenju Vlade Dritana Abazovića...
Vijestima su juče nezvanično rekli da niko u toj partiji nije razmišljao o nestranačkoj ličnosti.
Naveli su i da nikome nisu slali poziv za pregovore o formiranju nove vlade, koji bi, prema nezvaničnim informacijama Vijesti.me, mogli početi već danas.
Bečić je sinoć za TV Vijesti istakao da isključuje mogućnost koalicije s DPS-om, uključujući i eventualnu manjinsku podršku te partije...
Za sada niko nema većinu da sastavi novu vladu nakon izglasavanja nepovjerenja kabinetu Abazovića u petak nakon ponoći.
Demokrate su više puta ponovile da neće praviti vlast sa DPS-om. Demokratski front (DF) takođe neće u koaliciju sa DPS-om, GP URA i Socijalistička narodna partija neće sa Demokratama, a DPS sa svojim tradicionalnim partnerima takođe nema većinu za novu vladu.
Za međunarodne partnere ulazak DF-a u vladu navodno i dalje nije opcija, uprkos naporima tog saveza da se kriza riješi resetovanjem odnosa među pobjednicima izbora iz augusta 2020. godine i rekonstrukcijom Abazovićeve Vlade, kako bi se kvalitetno pripremili vanredni parlamentrani izbori.
To su potvrdili u subotu iz State Departmenta, navodeći za Glas Amerike da SAD ne smatraju DF partnerom, zato što "ne podržavaju evropske vrijednosti, u šta spada i kritički odnos prema ruskoj agresiji protiv Ukrajine i nisu pokazali liderstvo ili spremnost da postignu napredak u ključnim reformama potrebnim za pristupanje EU".
Evropski poslanik i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula saopćio je u subotu da "crnogorska politika mora odlučiti nastavlja li u smjeru evropskih integracija, ili će postati potrošna roba ruskih i srpskih interesa u regiji".
DF-u, kako su Vijestima nezvanično rekli iz tog saveza, nije prihvatljiv Bečić za premijera, a posebno ne navedena nestranačka ličnost.
U DF-u su ljuti što je propuštena šansa da vlast preuzmu pobjednici izbora 2020. i što su Demokrate odbile inicijativu za rekonstrukciju Abazovićeve Vlade, a u kojoj bi učestvovali svi politički akteri osim podnosilaca inicijative o nepovjerenju njegovom kabinetu.
Iz GP URA juče su poručili da su bili potpuno jasni - da nova većina treba dogovoriti novu izvršnu vlast.
"Većina DPS i Demokrate koja je dogovorena za rušenje Vlade Dritana Abazovića - ista ta većina treba da dogovori novu Vladu. Tako da očekujem da DPS i Demokrate već danas sjednu zajedno za sto i dogovor koji su sklopili Đukanović i Bečić dovedu do kraja", rekao je juče Vijestima šef Poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar.
Za smjenu Abazovićevog kabineta glasalo je u petak 50 poslanika. Uz podnosioce inicijative za izglasavanje nepovjerenja Vladi - DPS, Socijaldemokratsku partiju (SDP), Socijaldemokrate (SD), Liberalnu partiju (LP) i Demokratsku uniju Albanaca, za pad Vlade glasali su i poslanici Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke (BS), Prave i Ujedinjene Crne Gore.
Protiv je glasala predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP). Njene stranačke kolege, kao i poslanici DF-a, koalicije Crno na bijelo (URA i CIVIS) i poslanik Demosa Miodrag Lekić, napustili su salu uoči glasanja.
Poslanik Albanske koalicije Genci Nimanbegu nije se izjasnio.
Abazovićeva Vlada izabrana je 28. aprila i pala je nakon 113 dana. Ona je sad u tehničkom mandatu do izbora nove.
Predsjednik države Milo Đukanović mandatara za sastav nove vlade trebalo bi da predloži u roku od 30 dana, odnosno najkasnije do 18. septembra, eventualno do 19. septembra, ako se ima u vidu da je glasanje bilo poslije ponoći, odosno 20. augusta.
S obzirom na to da Ustavom nisu definisani rokovi za predlaganje mandatara nakon izglasavanja nepovjerenja vladi, predsjednik države je u slučaju Abazovićevog kabineta postupio kao u situaciji nakon izbora, kada Skupštini predlaže mandatara u roku od 30 dana od njenog konstituisanja (član 103 Ustava).
