Njemački list o izborima u BiH: Etno-elite, Dodikova mreža i EU perspektiva u središtu borbe za vlast

Bosna i Hercegovina je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji od 2022. godine, ali je napredak na evropskom putu ograničen, piše njemački list Evangelische Zeitung uoči općih izbora zakazanih za 4. oktobar.

Njemački list navodi da je mnogo toga na kocki jer će oko 3,4 miliona birača biti pozvano da biraju nove parlamente, članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine i vlasti na drugim nivoima. U središtu je, kako se ističe, i pitanje budućeg pravca zemlje – prema većoj stabilnosti i članstvu u EU ili nastavku etnopolitičkih sukoba koji godinama opterećuju funkcionisanje države.

Evangelische Zeitung ocjenjuje da, uprkos sporovima između različitih političkih i etničkih grupa, postoji široka saglasnost da je Bosna i Hercegovina najsloženije institucionalno uređena država zapadnog Balkana. Tri decenije nakon rata od 1992. do 1995. godine, u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi, Bošnjaci, Srbi, Hrvati i pripadnici nacionalnih manjina još pokušavaju izgraditi funkcionalno zajedničko društvo.

List navodi da multietničku strukturu zemlje redovno potresaju nacionalističke politike kojima se osporavaju državne institucije u Sarajevu, a kao jednog od ključnih aktera izdvaja Milorada Dodika.

Dodik je, dok je bio predsjednik entiteta Rs, redovno zagovarao secesionističke poteze. Nakon pravosnažne presude Suda BiH ostao je bez funkcije predsjednika Rs i dobio šestogodišnju zabranu obavljanja političke funkcije. Njemački list navodi da je nakon toga nastavio djelovati iz pozadine kao lider SNSD-a.

„Dodik ostaje centralni faktor moći u Rs“, kaže Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost sa sjedištem u Berlinu.

Prema njegovoj procjeni, izbori se u značajnoj mjeri odnose i na Dodikovu političku budućnost. Ako Savo Minić pobijedi na izborima za predsjednika Rs, mogao bi SNSD-u povjeriti formiranje vlasti čak i u slučaju slabijeg izbornog rezultata te stranke.

Evangelische Zeitung navodi i mogućnost Dodikovog političkog povratka kroz funkciju predsjednika Vlade Rs, dok se njegov sin Igor Dodik spominje kao mogući nasljednik.

„Ako, s druge strane, izgubi kontrolu nad tamošnjom vladom i njenim budžetom, raspada se mreža od koje žive on, njegova porodica i njegovo okruženje“, kaže Ćerimagić.

Takav razvoj događaja, prema njegovim riječima, predstavljao bi veliki udarac za nacionalističku politiku. List pritom ukazuje na značaj budžeta Rs i finansijskih resursa kojima raspolaže entitetska vlast.

U tekstu se navodi da je vlast u Rs pred izbore dijelila posebne novčane isplate, do približno 60 eura penzionerima te do 75 eura studentima i učenicima. Transparency International takvu praksu problematizira u kontekstu izbornog zakonodavstva, dok Evangelische Zeitung dodaje da se različitim oblicima predizbornih davanja koriste i druge političke stranke.

Njemački list piše i da nacionalistička politika nije ograničena samo na Rs te navodi da su zahtjevi za većom političkom autonomijom u posljednje vrijeme dolazili i iz hrvatskih političkih krugova.

Posebno se podsjeća na upozorenje katoličkih biskupa Bosne i Hercegovine iz sredine septembra. Oni su ukazali na opasnosti od kupovine glasova, političkog klijentelizma, zloupotrebe državnih institucija i javnih resursa te manipuliranja voljom birača.

Evangelische Zeitung potom postavlja pitanje šta bi nastavak dominacije postojećih etnonacionalnih političkih struktura značio za evropski put Bosne i Hercegovine. Dodatno slabljenje državnih institucija, navodi list, predstavljalo bi ozbiljnu prepreku članstvu u Evropskoj uniji.

Ćerimagić smatra da sadašnji sistem nije održiv ako Bosna i Hercegovina želi postati punopravna članica EU.

„Bosna i Hercegovina ne može postati članica EU sa svojom sadašnjom ustavnom i institucionalnom strukturom“, kaže Ćerimagić.

Prema njegovim riječima, državi nedostaju institucije i mehanizmi potrebni za provođenje pravila evropskog unutrašnjeg tržišta i standarda vladavine prava. Kao jedan od primjera navodi postojanje četiri paralelna pravosudna sistema u Bosni i Hercegovini, „svakog sa svojim tumačenjem zakona“.

Za reformu dejtonskog ustavnog sistema, odnosno poslijeratnog poretka zasnovanog na snažnim etničkim elementima, prema Ćerimagićevoj ocjeni potrebna je i promjena političkog pristupa u Rs. Međutim, odgovornost ne vidi samo na domaćim političkim akterima.

Smatra da i Evropska unija mora ponuditi vjerodostojnu i ostvarivu perspektivu članstva Bosni i Hercegovini.

„Tek kada političari i stanovništvo pristupanje budu doživljavali kao nešto realno, ostavit će po strani etnički motivirane strahove jer ih čeka nešto veće i bolje“, kaže Ćerimagić.

Evangelische Zeitung evropsku perspektivu povezuje i s velikim demografskim problemom Bosne i Hercegovine. Prema procjenama koje prenosi njemački list, više od 600.000 ljudi napustilo je Bosnu i Hercegovinu od 2013. godine.