NATO je ušao na Balkan sa 50.000 vojnika, te je njihov broj vremenom smanjivan na današnjih 4.500 vojnika.
Njemačka štampa propratila je turneju generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga zemljama Zapadnog Balkana. Posebno se ističe izjava prvog čovjeka zapadne vojne alijanse da NATO razmišlja o trajnom pojačanju trupa.
Dnevni list iz Berlina, Tagescajtung, bavi se Stoltenbergovom posjetom regionu. Dopisnik lista iz Sarajeva Erih Ratfelder piše:
"To što je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg doputovao u dugo očekivanu posjetu konfliktnim zemljama Balkana, probudilo je nade kod Hrvata i Bošnjaka u Bosni, a prije svega kod Albanaca na Kosovu. NATO bi trebao jasno i glasno da reaguje na prijetnje iz Moskve, priželjkuju lokalni mediji. Nade nisu sasvim iznevjerene, jer je Stoltenberg u ponedeljak, na prvoj stanici turneje u Sarajevu, izjavio da je zabrinut zbog mogućeg ruskog uticaja na bosansko-srpsko rukovodstvo entiteta Republike Srpske".
Potom njemački novinar navodi Stoltenbergove izjave iz Sarajeva i objašnjava: "Sa Vladimirom Putinom tijesno povezani Dodik želi da svoj entitet, koji obuhvata 48 odsto ukupne države, pretvori u nezavisnu državu i ujedini je sa Srbijom“.
U tekstu se ocjenjuje da je Zapad izgubio na uticaju u Bosni i Hercegovini, što ohrabruje Dodika: "On može da se osloni na Putina. On mu čuva leđa, ne samo u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, već je aktivan i u Republici Srpskoj uz pomoć vojnih savjetnika i isporuka oružja. Kao i u samoj Srbiji. Ali, izgleda da se sada budi NATO, koji je godinama spavao“, zaključuje dopisnik berlinskog lista iz Sarajeva.
U frankfurtskom dnevnom listu Frankfurter algemajne cajtung objavljen je tekst o posjeti generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga Beogradu. Autor Mihael Martens podsjeća da je to bila treća stanica boravka Stoltenberga u regionu, nakon posjete Bosni i Hercegovini i Kosovu. Razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ocijenjen je kao "najteža etapa“ na toj turneji.
"Trajao je prema podacima srbijanskog predsjednika sat i po, a ako se sudi po tonu konferencije za novinare poslije razgovora, on je protekao bez eskalacije. Stoltenberg je međutim insistirao na tome da se odgovorni za nedavno izbijanje nasilja na sjeveru Kosova privedu pravdi".
Potom se u tekstu podsjeća na nasilje na sjeveru Kosova, u kojem su povrijeđena 93 vojnika Kfora, te na Banjsku i oružani incident koji se tamo desio. "'Neprihvatljivim’ je Stoltenberg nazvao te izgrede i zahtijevao sudski epilog“.
Navodi se i da je glavni krivac uhvaćen, ali da Srbija, koja ne priznaje Kosovo, ne želi da ga izruči. "Stoltenberg je ipak u Beogradu rekao da NATO pozdravlja to što je Srbija spremna da pomogne u ’naporima’ oko rasvjetljavanja".
Tu su i Stoltenbergove izjave koje je dao u Prištini, prije posjete Beogradu: "U Prištini je generalni sekretar NATO rekao da Alijansa trenutno razmatra trajno pojačanje trupa, kako bi obezbijedila da se situacija ne otme kontroli i ne dođe do novog nasilja i konflikta na Kosovu ili u cijelom regionu. On je dodao da to želi da se vrjednuje kao znak da je NATO i dalje odlučan da sačuva mir i stabilnost na Balkanu".
Autor podsjeća da je NATO ušao na Balkan sa 50.000 vojnika, te da je njihov broj vremenom smanjivan na današnjih 4.500 vojnika. Osvrće se i na Stoltenbergove riječi u Sarajevu:
"Ruski napad na Ukrajinu je pojačao bojazan NATO da bi Moskva mogla da pokuša da podgrijeva konflikte na Balkanu kako bi vezala snage Zapada. Stoltenberg se osvrnuo na ta strahovanja početkom svoje posjete Sarajevu. Tamo je rekao da je ’zabrinut zbog secesionističke retorike podjela kao i zbog zlonamjernog stranog miješanja – takođe i iz Rusije’. To je bio nedvosmislen komentar na politiku Milorada Dodika, koji je, kao predsjednik Republike Srpske, potpuno stao na stranu ruskog režima i koji stalnim prijetnjama otcjepljenjem podriva bosansku državu. ’To prijeti da potkopa stabilnost i da onemogući reforme. Svi politički lideri se moraju angažovati na očuvanju jedinstva, jačanju državnih institucija i stremiti pomirenju’, zahtijevao je Stoltenberg u Bosni, kao što je to decenijama činio veliki broj zapadnih političara".
Iz teksta se saznaje i da je Stoltenberg u Beogradu pohvalio tijesnu saradnju između Kfora i vojske Srbije, ali i da gomilanje srpskih trupa na granici sa Kosovom, što se u prošlosti više puta dešavalo, ne doprinosi poboljšanju situacije. Navodi se i da je predsjednik Srbije u razgovoru rekao da su Srbi na Kosovu izloženi nasilnoj politici, naročito otkako je premijer Aljbin Kurti. Vučić je, prema navodima autora, saradnju sa Kforom nazvao "korektnom“, i rekao da Srbija zato želi da nastavi tu saradnju, jer će tako donekle sačuvati bezbjednost kosovskih Srba.
