Birači otad na izborima imaju mogućnost na izbornoj listi za koju glasaju zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred ostalima, a preferencijalni glasovi uvažit će se kandidatima koji osvoje najmanje 10 posto ukupnih glasova koje je dobila lista.
Prošlo je već više od devet godina, ali zar su zaista svi zaboravili ili je nešto drugo u pitanju?
Izmijenjenim Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor u februaru 2015. godine uvedeno je preferencijalno glasanje i na parlamentarne izbore, prenosi "dnevnik hr".
Birači otad na izborima imaju mogućnost na izbornoj listi za koju glasaju zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred ostalima, a preferencijalni glasovi uvažit će se kandidatima koji osvoje najmanje 10 posto ukupnih glasova koje je dobila lista.
Dakle, već duže od devet godina ne postoje nositelji izbornih lista. No gotovo svi, i političari, i mediji, i ostatak javnosti, i dalje govore o - nositeljima lista.
Da spomenemo tek neke, predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković govorio je o nositeljima lista kada je najavio da će parlamentarni izbori biti prije onih europarlamentarnih.
I predsjednik SDP-a Peđa Grbin najavio je da će Zoran Milanović biti nositelj SDP-ove liste u prvoj izbornoj jedinici. Hoće li ili ne, o tome će se kasnije danas izjasniti Ustavni sud, međutim već je sada jasno da on to ne može biti, i to jednostavno zato što nositelji lista ne postoje.
Zašto ih svi i dalje spominju, nije baš uvijek jasno, je li riječ o neznanju ili namjernom privlačenju pozornosti na određene ljude s liste.
