Bosna i Hercegovina u 2026. godinu ulazi s nizom otvorenih ekonomskih pitanja, a neizvjesnost koja je obilježila završetak 2025. prenosi se i na mjesece koji dolaze. Hoće li ova godina donijeti više cijene i manje prilike za dostojanstven život? Koliko će se entitetske vlade zadužiti ponovo? Koje će biti posljedice toga što BiH ulazi nespremna za punu primjenu CBAM-a? Odgovore je u Danu uživo na N1 dao Igor Gavran, ekonomski analitičar.
Gavran upozorava: "Ako vlasti nastave djelovati kao do sada, odnosno ne djelovati, građani mogu očekivati nastavak rasta cijena. Hoće li to biti 4% ili 5% ili eventualno 3,8 % koliko je posljednja procjena za tekuću godinu, manje je važno jer cijene su već sada nepodnošljivo visoke za veliki broj građana i samim time vrlo je teško očekivati da se njihov životni standard, ne samo popravi, nego uopšte i da se održi čak i na sadašnjem nivou."
Praksa zaduženja budućih pokoljenja
Entitetske vlade usvojile su Prijedloge budžeta za ovu godinu. U Rs-u je to 7,409 milijardi maraka, a u Federaciji 8,9 milijardi i oba su za nešto više od 600 miliona veći u odnosu na prošlogodošnji. Zbog čega vlade ne mogu poslovati bez zaduženja, pitali smo.
"Pa, definitivno ne mogu. Ovo su potpuno nerealni budžeti koji su projektovani kao da su zaduženja normalna na izvor prihoda i kao da je to sasvim redovno poslovanje, da se vi jednostavno zadužujete do bez kraja, iz toga trošite novac i pretvarate se da ste napravili neki uspjeh sa rekordnim budžetima. Jedna od omiljenih fraza koju gotovo svake godine slušamo je kako je neki budžet rekordan kao da je to nešto pozitivno. A on je u stvari sve veći zbog sve većeg zaduženja. U Rs to smo viđali redovno već duže i niz godina, u Federaciji je nažalost postala praksa i ovaj aktuelni budžet Federacije posebno zabrinjavajući jer planiraju zaista jedno enormno novo zaduženje. Ono što je posebno problematično za građane je što se taj novac uglavnom ne troši za produktivne namjene, od toga građani ne žive bolje, privreda ne posluje bolje, stanje se ne poboljšava već se samo povećava zaduženost i iz tog stanovišta teško je naći opravdanje za ovakve projekcije budžeta", rekao je Gavran za N1.
Tajni krediti Rs
A entitetu Rs na naplatu 2027. godine stiže kredit od 1,7 milijardi KM. Gavran ističe da će ga vratiti najvjerovatnije iz novih zaduženja, što je ustaljena praksa duže vrijeme.
"Gotovo da je teško se sjetiti kada su rate kredita, pogotovo glavnica kada dođe do konačnog dospjeća, vraćane iz drugih izvora. Uglavnom se nalaze novi izvori zaduženja, a ovo kod Rs posebno je problematično što se već duže vremena pojavljuju maltene misteriozna zaduženja, odnosno ima sličnu situaciju da je prethodni premijer Rs otvoreno govorio kako su pronašli novac kod prijatelja, ali da neće da kažu ko su oni, što zvuči zaista nadrealno da je moguće uopšte imati takav nivo netransparentnosti, pa Rs možda ima neke dugove za koje se i ne zna. U ovom slučaju moguće je sasvim da će doći ponovno do nekih tajnih i polutajnih zaduženja pa će se novac pronaći, ali će se kasnije tek vidjeti koje će biti posljedice", naveo je.
Vlasti ne znaju funkcionisati bez zaduženja
U zaduženjima ne kaska ni entitet FBiH. Gavran navodi da je ovo jedini način da finansijski opstane ovaj entitet s obzirom na način upravljanja javnim finansijama koj je, ističe, jako neodgovorno.
"Prethodno zaduženje na londonskoj berzi koje se predstavljalo kao uspjeh, iako je teško shvatiti šta je u tome uspješno i pozitivno, je praktično nestalo. Jednostavno nismo imali nikakvu konkretnu namjenu toga novca, nikakav veliki projekat, nikakvu reformu, ništa vrijedno spomena, on se jednostavno utopio u masu budžetskih rashoda. Mi paralelno imamo rekordne prihode od poreza, prije svega indirektnih poreza, upravo za indirektno oporezivanje se je pohvalila nikad većim iznosima. Sve to dolazi u budžete i potpuno je nepojmljivo zašto Vlada Federacije, odnosno vlasti u Federaciji, nisu u stanju od tog novca koji dolazi finansirati potrebe Federacije, već moraju da se dodatno zadužuju. Ta vanjska zaduženja su posebna rizična, obzirom da imamo i praktično ustavne obaveze da se ona prvo izmiruju, dakle na uštrb svih ostalih rashoda. I ovo je neki kamen oko vrata za sve buduće vlade koje se nađu u jako velikim problemima kako vratiti sve ove dugove. Skoro da čovjek pomisli da se namjerno kao neka vrsta zamke nekim budućim vladama postavlja, da bi se onda one mogle kritikovati što nemaju novca za potrebe građana, a zato što ih je ova sadašnja opteretila takvim dugovima", smatra Gavran.
Mišljenja je da je jedan od ključnih motiva sigurno taj što je u pitanju izborna godina.
