Od 1952. do sada je sprovedeno 10 krugova proširenja.
Nakon ulaska Švedske u NATO, Alijansa je otvorena za tri partnerske zemlje da postanu nove članice - BiH, Gruziju i Ukrajinu, navedeno je na stranici ovog vojnog saveza u objavi od prošlog petka.
Uz ovu zvaničnu konstataciju Alijanse treba dodati i da NATO smatra da je BiH u Akcionom planu za članstvo, koji se u BiH zove program reformi, dok ostale dvije zemlje kandidati taj program i dalje nemaju, iako ga Ukrajina jako želi.
U Alijansi kažu da su njihova vrata otvorena i za bilo koju drugu evropsku zemlju koja je u poziciji da se posveti obavezama koje sa sobom donosi članstvo, kao i da doprinese bezbjednosti u evroatlantskom području, pišu Nezavisne novine.
Nakon završetka hladnog rata, Alijansa je naručila studiju o izgledima za proširenje NATO-a na zemlje bivšeg istočnog bloka. Kako navode u NATO-u, Alijansa je 1995. godine objavila rezultate te studije u kojoj se razmatraju prednosti prijema novih članica i na koji način sprovesti učlanjenje.
"Zaključeno je da je kraj hladnog rata jedinstvena prilika za izgradnju poboljšane bezbjednosti u čitavom evroatlantskom području i da bi proširenje NATO-a doprinijelo većoj stabilnosti i sigurnosti za sve", naveli su oni.
Kao uslov za učlanjenje potrebno je podržati i sprovesti demokratske reforme, uključujući uspostavljanje civilne i demokratske kontrole nad oružanim snagama, demonstrirati sposobnost za konsultacije i izgradnju konsenzusa među članicama Alijanse, kao i promovisati dobrosusjedske odnose.
"To bi povećalo transparentnost u planiranju odbrane i vojnim budžetima, čime bi se učvrstilo povjerenje među državama i ojačala ukupna tendencija ka bližoj integraciji i saradnji u Evropi. Studija je takođe zaključila da bi proširenje ojačalo sposobnost Alijanse da doprinese evropskoj i međunarodnoj bezbjednosti i ojačalo i proširilo transatlantsko partnerstvo", naglasili su.
Iako se nakon početka proširene ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine mnogo više počelo govoriti o prijemu novih članica, politika otvorenih vrata je propisana još od osnivanja Alijanse 1949. godine i to članom X Vašingtonskog sporazuma, u kojem je istaknuto da je članstvo otvoreno za "bilo koju evropsku državu koja je u stanju da promoviše principe ovog sporazuma i doprinese bezbjednosti evroatlantskog područja".
Od 1952. do sada je sprovedeno 10 krugova proširenja, a posljednji krug proširenja desio se prošle i ove godine, kada su u članstvo primljene do tada neutralne zemlje Finska i Švedska, koja je članica postala prošle sedmice. Inače, zanimljivo je da je Švedska istorijski neutralna zemlja, dok je finska neutralnost nametnuta neformalnim sporazumom između dva bloka na kraju Drugog svjetskog rata. Nakon početka rata u Ukrajini, neutralna Švedska je zaključila da je u njenom nacionalnom interesu da prekine vjekovnu politiku neutralnosti.
Prijem zemlje u članstvo podrazumijeva šest koraka, a preduslov je da zemlja iskaže demokratski podržan interes da postane članica. Nakon toga NATO i zemlja koja želi da uđe u članstvo otpočinju pregovore, a u drugom koraku zemlja šalje formalno pismo, plan i hronologiju reformi koje namjerava sprovesti.
NATO zatim priprema protokole o pristupanju Vašingtonskom ugovoru. Ovi protokoli su u stvari izmjene ili dopune ugovora, koji nakon potpisivanja i ratifikacije od strane saveznika postaju sastavni dio samog ugovora i omogućavaju pozvanim zemljama da postanu članice tog ugovora.
Zemlje članice nakon toga ratifikuju protokole i u svojim nacionalnim parlamentima sprovedu neophodne procedure i obavijeste Vladu SAD kao depozitara NATO protokola. Nakon ovog koraka zemlja može biti pozvana od strane generalnog sekretara Alijanse da joj se pridruži.
Iako je u Rs i dalje većina građana protiv članstva u Alijansi, prema anketi koju je naručila Atlantska inicijativa došlo je do određenog pomaka, pa je gotovo trećina građana otvorena za približavanje najvećem vojnom bloku na svijetu.
