Nova prilika za nezaposlene u Kaknju, Visokom i Brezi: Obuke za 200 osoba, novac za pokretanje biznisa
Početna/Vijesti/BiH
BiH

"Naša stranka se ne bi trebala kititi tuđim perjem!"

Redakcija Mostar

"Hoće da uvjere javnost da su ustvari njih dvojica 2019. bili članovi Naše stranke kada je BiH poslala prvi Program reformi u sklopu MAP-a, dakle akcionog plana za članstvo."

Jučer je dijelom naših medija prostrujila vijest da je "BiH dobila status zemlje kandidata za članstvo u NATO". Mnogi u BiH su bili zatečeni ovom viješću, dijelom zbunjeni, dijelom iznenađeni. Drugi dio bh. medija nije potrčao "grlom u jagode", pa je studioznije pristupio ovoj informaciji. Bez interpretacije su prenijeli vijest onako kako je ona orginalno i objavljena na stranici Parlamentarne skupštine NATO-a.

"Kao dio sveobuhvatne reforme partnerstva Skupštine usvojene u Tallinnu, Stalni odbor se složio stvoriti novi status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a za one nacije koje teže pridružiti se Savezu i službeno odredio Ukrajinu, kao i Bosnu i Hercegovinu i Gruziju, kao NATO kandidati", stoji u zvaničnoj objavi na stranici Parlamentarne skupštine NATO-a.

Na ovakve medijske naslove, nastavilo se saopštenje Naše stranke koja je poručila da je ovo "uz otvaranje pregovora s EU, sigurno najznačajniji uspjeh Bosne i Hercegovine na međunarodnom planu".

Da li primjer medijskih objava koji smo naveli i političke reakcije odgovaraju stvarnosti razgovarali smo sa dvojicom dobrih poznavatelja euroatlanskih intergracija BiH, ali i geopolitičkih prilika u svijetu, analitičarima Jasminom Mujanovićem i Reufom Bajrovićem.

Budući da su pojmovi Stalni odbor Parlamentarne skupštine NATO-a i Parlamentarna skupština NATO domaćoj javnosti poprilično nepoznati, upitali smo o kakvoj se vrsti institucija radi.

"Najjednostavnije je reći da je Stalni odbor Parlamentarne skupštine NATO-a neka vrsta izvršne delegacije ili izvršnog odbora unutar parlamentarnog tijela NATO alijanse. Kada je u pitanju sama Parlamentarna skupština NATO-a, radi se o savjetodavnoj organizaciji koja je institucionalno odvojena i nezavisna od samog NATO-a. U samoj Parlamentarnoj skupštini NATO-a BiH ustvari ima svoje predstavnike iako oni nemaju pravo na glasanje", kaže za Slobodnu Bosnu Jasmin Mujanović.

Na pitanje koliko je navedena odluka važna za našu zemlju u kontekstu NATO integracija, Mujanović kaže:

"Mislim da je odluka pozitivna iako ona nije u stvari direktno vezana za BiH, već je ovo neka vrsta reforme ili transformacije ili, pak, evolucije u razmišljanju postojećih članica NATO saveza o budućnosti procesa proširenja. Dakle, BiH je u ovom kontekstu spomenuta zajedno sa Ukrajinom i sa Gruzijom što je dokaz da članice NATO-a i njihove delegacije nastavljaju da aktivno razmišljaju o budućim fazama proširenja ove alijanse nakon sigurno najvažnijeg događaja u proteklom periodu a to je agresija Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ali i nakon nedavnog pristupanja Finske i Švedske."

Zanimalo nas je i mišljenje o interpretaciji dijela bh. medija kako se zapravo radi o dobijanju statusa zemlje kandidata za članstvo u NATO?

"Bojim se da domaći mediji uglavnom nisu korektno shvatili šta se dogodilo u Talinu. NATO do sada nije upotrebljavo termin 'kandidat', ali je BiH faktički kandidat za članstvo u NATO alijansu od decembra 2018. godine kada je NATO za nju aktivirao MAP koji se barem do sada smatrao kao posljednji korak prije formalnog pristupanja Alijansi. Dakle, ukoliko je BiH do sada redovno slala godišnje izvještaje NATO štabu u Briselu, barem do prošle godine, onda to znači da je ona faktički redovni kandidat za članstvo u NATO alijansu", kazao je Mujanović i dodao:

"U kontekstu promjene terminologije koju će NATO upotrebljavati u vezi BiH, Ukrajine i Gruzije, sada možda možemo formalno nazvati BiH kao kandidat za članstvo u NATO. Međutim suštinski se nije ništa promijenilo. BiH sama po sebi nije ništa uradila, kao ni Ukrajina i Gruzija. Ovo je ustvari interna odluka NATO-a i pokazatelj odnosa koji NATO želi da ima prema budućim kandidatima, a to su u ovom momentu BiH, Ukrajina i Gruzija."

Da se ne radi ni o kakvoj krupnoj strateškoj odluci NATO-a govori i vrlo oprezna izjava ministra odbrane Zukana Heleza data jednom sarajevskom portalu.

"Šta on tačno podrazumijeva, mislim da nema osobe u NATO-u koja bi mogla detaljno objasniti šta to konkretno znači za BiH, ali sigurno je da znači veću pomoć NATO saveza i korak bliže ka punopravnom članstvu u NATO savezu", kazao je Helez i dodao: "Mi smo čak i ranije imali bolji status od Ukrajine i Gruzije, a obzirom na njihov položaj vjerovatno se malo gleda kroz prste."

I analitičar Reuf Bajrović podsjeća da je BiH kandidat za članstvo u NATO-u već dugo vremena.

"Radi se o političkom potezu unutar Alijanse s ciljem odvraćanja Rusije od destabilizovanja te tri zemlje", ističe Bajrović.

Na pitanje da prokomentariše reakciju Naše stranke na vijest iz Talina, Bajrović kaže da se oni "kite perjem Komšića i Džaferovića iz 2019. godine".

"Hoće da uvjere javnost da su ustvari njih dvojica 2019. bili članovi Naše stranke kada je BiH poslala prvi Program reformi u sklopu MAP-a, dakle akcionog plana za članstvo."

Na pitanje zašto su mediji informaciju iz Talina protumačili kao dobijanje statusa zemlje kandidata za članstvo u NATO, Bajrović kaže:

"Radi se o klasičnoj izmišljotini režimskih medija. BiH je prestala ispunjavati godišnje obaveze u sklopu MAP otkad je Trojka uzela vlast. Dakle, istina je suprotna onome što tvrde režimski mediji", zaključuje sagovornik.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.